Početna Senzacija INFO Novosti Dan Nelsona Mandele, lidera borbe za slobodu

Dan Nelsona Mandele, lidera borbe za slobodu

Na današnji dan 1918. godine u mjestu Mveza rođen je Nelson Mandela koji je život posvetio borbi za slobodu, ravnopravnost i rasnu jednakost

Milioni ljudi širom svijeta obilježavaju 104. godišnjicu rođenja lidera borbe protiv rasne segregacije (apartheida) Nelsona Mandele.

Na današnji dan 1918. godine u mjestu Mveza rođen je Nelson Mandela koji je život posvetio borbi za slobodu, ravnopravnost i rasnu jednakost.

Odlukom Ujedinjenih nacija, Dan Nelsona Mandele zvanično se obilježava od 2009. godine. Mandela je proveo i 27 godina života u zatvoru zbog kritikovanja vlasti koje su provodile apartheid, a umro je u decembru 2013. godine u 95. godini.

Da bi odali počast Mandeli i njegovom nesebičnom doprinosu čovječanstvu, Južnoafrikanci posvećuju 67 minuta svog vremena volontiranju za dobre ciljeve.

– Donirat ću jakne i ćebad da pomognem beskućnicima – rekla je za AA Maria Lerato iz Kensingtona u Johanesburgu.

“Duh Nelsona Mandele hrani palestinski narod”

Muhamed Desai (Muhammed), direktor grupe za ljudska prava Afrika 4 Palestina, rekao je da će se ova organizacija u ponedjeljak sjetiti Mandele tako što će govoriti o palestinskom pitanju, Mendelinoj poziciji i podršci palestinskom narodu.

Mandela je jednom rekao: “Previše dobro znamo da je naša sloboda nepotpuna bez slobode Palestinaca.”

Nakon što je postao prvi demokratski izabrani i prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike, Mandela nije krenuo putem osvetnika, već je postao i predsjednik bijelaca, a upravo time je osvojio naklonost javnosti cijelog svijeta.

– Duh Nelsona Mandele hrani palestinski narod, koji se još uvijek bori za svoju slobodu od izraelskog aparthejda. Na neki način, Mandela je svakodnevno prisutan na ulicama Palestine dok traže svoje pravo mjesto kao legitimni narod – rekao je Desai.

Saber Ahmed Jazbhaj (Jazbhay), vodeći južnoafrički advokat, rekao je da je svaki dan za njega Dan Mandele i da ne čeka 18. juli da učini dobro.

– Radim ono što sam radio cijeli život, a to je da pomažem ljudima koji traže moju pomoć – rekao je Jazbhaj.

Mustafa Mheta, profesor na Somalijskom nacionalnom univerzitetu i šef odjela za Afriku u istraživačkom centru Media Review Network sa sjedištem u Johanesburgu, rekao je da ima mnogo Južnoafrikanaca koji još uvijek pokušavaju ispuniti Mandelinu misiju, što je dobro.

– Počinjemo da viđamo mnogo zločina iz mržnje kao što su ksenofobija i afrofobija, što se nikada nije dogodilo u vreme Tate Mandele – rekao je Mheta.

Već kao student predvodio proteste

Ikbal Jasat (Iqbal Jassat), izvršni član Media Review Networka, rekao je da su danas obuzeti strahom od kriminalaca koji divljaju, što stvara percepciju o neuspjehu vladajućeg Afričkog nacionalnog kongresa da vlada.

Jasat je rekao da je ovo dodatno otežano šokantnim nivoom siromaštva, nezaposlenosti i beskućništva.

Kao sin plemenskog poglavice, Mendela je po rođenju dobio ime Rolihlahla Dalinhunga, a shodno tadašnjoj tradiciji kada je prvi put otišao u školu učitelj mu je dao ime Nelson.

Već kao student je predvodio proteste za prava većinskog crnačkog stanovništva u Južnoafričkoj Republici, a po završetku pravnog fakulteta je otvorio advokatsku kancelariju s kolegom Oliverom Tambom koji je poznat kao prvi advokat crnac u toj zemlji.

Kao 25-godišnjak se pridružio Afričkom nacionalnom kongresu (ANC) u kojem je sa Valterom Sisulom (Walter) i Oliverom Tumbom osnovao omladinski ogranak. Brzo je postao vođa borbe protiv apartheida, zbog čega je bio na udaru južnoafričke vlasti koja mu je zabranila političko djelovanje.

Južnoafrička vlada je 1960. godine zabranila rad ANC-a, a na protestima te odluke policija je ubila 69 demonstranata.

Taj događaj je poznat kao masakr Sharpville, a naknadno hapšenje hiljada demonstranata dodatno je ojačalo otpor crnog stanovništva. Mandela je zagovarao naoružavanje crnaca za borbu protiv segregacije, zbog čega je i uhapšen.

Dobitnik Nobelove nagrade

Zbog pokušaja svrgavanja vlade Mandela je 1964. godine u slučaju “Rinova” osuđen na doživotni zatvor.

– Ja sam se zalagao za demokratsko i slobodno društvo u kojem će svi ljudi zajedno živjeti u skladu i jednakopravnosti. To je moj cilj i ideal za koji sam spreman i umrijeti – jedna je od Mandelinih izjava sa suđenja.

Prvih 18 godina robije proveo je u strogo čuvanom zatvoru na otoku Roben, a potom je prebačen u zatvor Pollsmoor u Kejp Taunu.

Njegov prijatelj i kolega advokat Oliver Tambo je 80-ih godina prošlog vijeka pokrenuo međunarodnu antirasističku kampanju čiji simbol je postao upravo Mandela. Kampanja je urodila plodom i Mandela je pušten na slobodu 11. februara 1990. godine.

Četiri godine kasnije, pobijedio je na prvim demokratskim predsjedničkim izborima i postao je lider svih etničkih, rasnih i vjerskih grupa u Južnoafričkoj Republici.

Po dolasku na vlast, Mandela je poručio da je mir suverena kategorija, a da neće dozvoliti osvetničke pohode zbog decenija ugnjetavanja crnog stanovništva. Potvrda da ne gaji mržnju i osvetničke namjere bilo je i imenovanje posljednjeg premijera rasističkog režima Fredericka Willema de Klerka na funkciju potpredsjednika.

Mandela i De Klerk su 1993. godine dobili Nobelovu nagradu za mir, a po okončanju petogodišnjeg mandata Mandela se nije ponovo kandidirao na predsjedničkim izborima. Naslijedio ga je njegov saborac Thabo Mbeki.

Ostatak života Mandela je proveo u kampanjama borbe protiv siromaštva i AIDS-a zbog kojeg je preminuo i njegov oboljeli sin.

avaz.ba