data-nosnippet>
Rekordno visoke temperature koje su posljednjih dana zahvatile region predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje građana, posebno starijih osoba, hroničnih bolesnika i djece. Ljekari upozoravaju da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe, zbog čega je važno prepoznati prve simptome i na vrijeme reagovati.
Kardiolog Predrag Mitrović ističe da tokom toplotnih talasa dolazi do promjena u radu krvnih sudova i oscilacija krvnog pritiska, jer organizam pokušava da se prilagodi visokim temperaturama i drugim vremenskim uslovima.
On savjetuje građanima da redovno unose dovoljno tečnosti, izbjegavaju boravak na direktnom suncu tokom najtoplijeg dijela dana i vode računa o svom zdravstvenom stanju, posebno ako već imaju hronične bolesti.
“Kod toplotnog udara dolazi do oscilacija krvnog pritiska, to uvek reaguje prvo. Naš organizam se suprotstavlja promeni spoljašnje temperature, promeni vlažnosti vazduha i barometarskog pritiska. Naš organizam pokušava da parira spoljnoj sredini i tada dolazi do variranja krvnog pritiska”, rekao je Mitrović za Tanjug.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Govoreći o simptomima koji se mogu javiti tokom velikih vrućina, Mitrović navodi da se najčešće javljaju nesanica, malaksalost, mučnina, gubitak svijesti, naglo povraćanje, otežano disanje, bolovi pri disanju, grčevi u nogama i suhoća kože.
“Osim tih simptoma, oni najteži oblici su telesna temperatura iznad 39 stepeni, naglo povraćanje i gubitak svesti”, rekao je Mitrović.
Posebno je izdvojio bol u predjelu grudnog koša kao simptom zbog kojeg, prema njegovim riječima, treba odmah potražiti medicinsku pomoć.
“Bol u grudima koji se javlja obično u predelu srca, širi se ka levom ramenu ili ruci, može da bude ekvivalent bola u vratu ili leđima. To je nama znak da je nešto sa srčanim mišićem, ili početak srčanog udara ili loša ishrana srca koja je uvod u srčani udar. To je nešto čega se plašimo maksimalno”, rekao je Mitrović.
Dodao je da glavobolja i nesvjestica također mogu biti znak da je potrebno obratiti pažnju na zdravstveno stanje i javiti se ljekaru.
Ne mijenjati terapiju bez savjeta ljekara
Mitrović upozorava da osobe koje koriste terapiju za regulaciju krvnog pritiska ne bi trebale samostalno mijenjati doze lijekova bez prethodne konsultacije sa svojim kardiologom.
“Postoje situacije kada ne možete da pomognete sami sebima, zato smo mi tu. Čak i tada postoje takve komplikacije kada zaista uz sve moguće dijagnostičke metode, terapijske modalitete, jednostavno neke stvari ne mogu da se izleče”, rekao je.
Govoreći o osobama koje boluju od kardiovaskularnih bolesti, objasnio je da visoke temperature dodatno opterećuju krvne sudove, što kod pojedinih pacijenata može povećati rizik od komplikacija.
Kako se zaštititi tokom velikih vrućina
Kardiolog je apelovao na građane da povećaju unos tečnosti, izbjegavaju boravak na otvorenom između 10 i 18 sati te da, ukoliko moraju izlaziti, uvijek sa sobom imaju flašicu vode.
Prema njegovim riječima, najugroženije grupe su stariji od 65 godina, hronični bolesnici, dijabetičari i djeca, ali ni mlađe osobe nisu potpuno zaštićene od posljedica ekstremnih temperatura.
Ako primijetite da je nekome pozlilo zbog vrućine, savjetuje da osobu sklonite u hladovinu, pokušate je rashladiti hladnim oblogama, ponudite joj vodu ako je pri svijesti te, ukoliko stanje to zahtijeva, odmah pozovete hitnu medicinsku pomoć.
Mitrović je na kraju upozorio i na nagle temperaturne promjene, ističući da organizmu više odgovara postepeno prilagođavanje nego iznenadni prelazak iz ekstremne vrućine u veoma rashlađene prostorije.
