Alarmantno upozorenje naučnika: Super El Niño prijeti svijetu, stotine hiljada života moglo bi biti ugroženo

Klimatski naučnici upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice snažnog El Niña, prirodnog klimatskog fenomena koji bi u narednim mjesecima mogao dodatno povećati temperature širom planete.

Prema novim procjenama, više od 450.000 ljudi moglo bi izgubiti život u narednih šest mjeseci zbog dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama koje bi mogao donijeti ovaj klimatski događaj.

Najveći rizik očekuje se u tropskim i siromašnijim regijama, posebno u zemljama poput Nigerije, Indonezije, Sudana, Indije i Brazila. Stručnjaci upozoravaju da posljedice neće biti ograničene samo na visoke temperature, već bi mogle uključivati i veći broj suša, požara, poplava te probleme sa snabdijevanjem hranom.

Procjena od oko 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva odnosi se na period od septembra do februara 2027. godine, do kada trenutno postoje dostupne temperaturne prognoze. Ipak, naučnici navode da bi posljedice ekstremnih vrućina mogle trajati i duže, sve do sredine 2027. godine.

Riječ je o dodatnim smrtnim slučajevima koji bi se dogodili povrh već postojećeg broja žrtava povezanih s rastom temperatura usljed klimatskih promjena.

El Niño već pokazuje rekordnu snagu

El Niño koji trenutno utiče na klimatski sistem Zemlje već je premašio dosadašnje rekorde kada je riječ o temperaturama povezanim s ovim fenomenom, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca.

Naučnici su intenzitet trenutnog događaja opisali kao “zapanjujući” i “na nivou Godzille”, ukazujući na njegovu izuzetnu snagu.

Iako je El Niño prirodni proces koji se ponavlja kroz određene periode, stručnjaci upozoravaju da su njegove posljedice danas mnogo ozbiljnije zbog globalnog zagrijavanja.

Profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i jedan od autora izvještaja, istakao je da velike brojke ne smiju sakriti činjenicu da iza njih stoje stvarni ljudi.

“Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika da čovjek može otupjeti na samu brojku, ali iza nje su roditelji i djeca, bake i djedovi i komšije, ljudi koji odlaze na posao, brinu o porodicama i žive svoje živote”, rekao je Greenstone.

Koje zemlje bi mogle biti najugroženije

Prema analizama stručnjaka, među državama koje bi mogle osjetiti najteže posljedice nalaze se Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil.

Na listi ugroženih zemalja nalaze se i Sjedinjene Američke Države, gdje se procjenjuje da bi ekstremne temperature mogle biti povezane s oko 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva.

Poseban rizik postoji za područja Sahela u Africi i dijelove jugoistočne Azije, gdje visoke temperature mogu dodatno pogoršati postojeće probleme poput nedostatka vode i hrane.

Istraživači naglašavaju da ovakve procjene nisu samo upozorenje, već mogu pomoći državama da se pripreme i uvedu mjere zaštite stanovništva.

Među preporučenim mjerama su pravovremena upozorenja na ekstremne vrućine, otvaranje prostora za rashlađivanje građana, jačanje zdravstvenih službi tokom najtoplijih perioda i dodatna zaštita ljudi koji rade na otvorenom.

“Razglednica iz budućnosti”

Naučnici su trenutni El Niño opisali i kao “razglednicu iz naše budućnosti”, jer temperature koje donosi podsjećaju na ono što bi, prema klimatskim projekcijama, moglo postati češća pojava u narednim decenijama.

Dr. Tamma Carleton sa Univerziteta Kalifornije u Berkeleyju, jedna od autorica izvještaja, upozorila je da kratkoročne mjere mogu spasiti živote, ali da su potrebne dugoročne strategije.

“Povećanje kapaciteta za hitne intervencije i bolje usmjeravanje naših napora ove godine može spasiti mnoge živote”, rekla je Carleton.

“Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost, ne želimo biti u konstantnom vanrednom stanju. Moramo se mobilizovati sada kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze.”

Kako su naučnici došli do procjene

Procjene su nastale analizom podataka iz 24.378 regija širom svijeta, gdje su istraživači proučavali vezu između visokih temperatura i povećanja broja smrtnih slučajeva.

Dobijeni podaci kombinovani su s prognozama mogućeg rasta temperatura pod utjecajem El Niña u narednim mjesecima.

Kao osnova za poređenje korišteni su podaci o smrtnim slučajevima povezanim s vrućinama u periodu od 1996. do 2025. godine.

Profesor Greenstone objasnio je da je cilj ovakvih istraživanja omogućiti pravovremena upozorenja i pomoći vlastima da ranije reaguju.

“Ljudi su već mogli predviđati kada će doći do udara na poljoprivredne usjeve i unaprijed upozoravati na njih”, rekao je.

“Ovaj novi izvještaj otvara vrata mogućnosti da isto učinimo za još važniji ishod – rekao bih najvažniji ishod – a to je smrt.”

Mogući udar i na proizvodnju hrane

Stručnjaci upozoravaju da posljedice snažnog El Niña ne bi pogodile samo zdravlje ljudi, već bi mogle utjecati i na proizvodnju hrane širom svijeta.

Svjetski program za hranu ranije je upozorio da bi ovaj klimatski fenomen mogao dodatno pogoršati stanje gladi i dovesti oko 50 miliona ljudi u situaciju akutne prehrambene nesigurnosti.

Historijski primjeri pokazuju koliko snažan El Niño može biti opasan. Događaj iz 1877. i 1878. godine povezuje se s velikim sušama i glađu koje su pogodile više dijelova svijeta, posebno Indiju, Brazil i Kinu.

Profesorica Friederike Otto sa Imperial Collegea u Londonu upozorila je da se trenutni El Niño odvija u klimatskom sistemu koji je već zagrijan zbog ljudskog utjecaja.

“Ovaj događaj predstavlja ogromnu preraspodjelu energije u klimatskom sistemu i opasan je jer se odvija povrh mnogo toplijeg klimatskog sistema na koji je utjecao čovjek.”

Dodala je da bi mnoge regije mogle zabilježiti temperature kakve do sada nisu viđene.

“Zbog toga ćemo na mnogim mjestima širom svijeta vidjeti ekstremne vrućine kakve nikada ranije nisu zabilježene, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i pritisak na vodne resurse. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj osnovi, zbog čega je zajednicama mnogo teže nositi se s njegovim posljedicama.”

Izvor: The Guardian