data-nosnippet>
Austrijska vlada planira od 2027. godine pokrenuti novi program finansijske podrške djeci pod nazivom „Depozit za budućnost“, kojim bi svako novorođeno dijete dobilo početni kapital od 500 eura. Novac bi bio uložen do djetetovog punoljetstva, a cilj mjere je podstaći dugoročnu štednju i razvijati finansijsku pismenost od najranije dobi.
Iako je prijedlog naišao na pozitivne reakcije dijela javnosti, već sada izaziva ozbiljne političke i ekonomske rasprave. Kritičari upozoravaju na neizvjesno finansiranje, poreske olakšice i mogućnost da najveću korist ostvare upravo porodice koje već imaju stabilnu finansijsku situaciju.
Za realizaciju programa austrijska vlada planira izdvojiti po 40 miliona eura tokom 2027. i 2028. godine. Pravo na početni iznos imali bi svi novorođeni u Austriji, bez obzira na državljanstvo djeteta ili njegovih roditelja.
Kako bi funkcionisao program?
Prema prijedlogu, sredstva bi bila položena na poseban račun u jednoj od austrijskih banaka i ostala bi zaključana do navršene 18. godine života djeteta. Tokom tog perioda ostvarena dobit bila bi oslobođena poreza na kapitalnu dobit.
Roditeljima bi istovremeno bilo omogućeno da svake godine uplaćuju dodatna sredstva, i to do 5.000 eura godišnje, čime bi mogli značajno povećati iznos koji dijete dobija po punoljetstvu.
Ministarstvo finansija upozorava na probleme
Uprkos ambicioznom planu, austrijsko Ministarstvo finansija, kojim upravlja Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ), upozorava da bi početak programa već 1. januara 2027. godine mogao biti teško ostvariv.
Jedan od glavnih razloga jeste činjenica da trenutno nije osigurano dugoročno finansiranje nakon 2028. godine. Osim toga, predviđene poreske olakšice još nisu u potpunosti ugrađene u budžetske planove, što dodatno otvara pitanja o održivosti cijelog projekta.
Uloga banaka ostaje neizvjesna
Dodatnu neizvjesnost predstavlja i učešće banaka. Prema prijedlogu, finansijske institucije trebale bi nuditi posebne račune bez naknada, ali njihovo uključivanje u program ne bi bilo obavezno.
Istovremeno, sredstva bi mogla biti ulaganja isključivo u proizvode s niskim nivoom rizika. Rizični finansijski instrumenti i kriptovalute, uključujući Bitcoin, ne bi bili dozvoljeni.
Kritičari: Najviše će profitirati imućnije porodice
Dio opozicije i pojedini ekonomski stručnjaci smatraju da bi predloženi model mogao dodatno povećati razlike između bogatijih i siromašnijih domaćinstava.
Oliver Picek, glavni ekonomista Momentum instituta, upozorava da će najveću korist imati porodice koje mogu redovno izdvajati dodatni novac za dječiju štednju. S druge strane, domaćinstva s manjim primanjima neće biti u mogućnosti iskoristiti sve prednosti koje program nudi.
Picek također upozorava da bi poreske olakšice predviđene ovim modelom mogle smanjiti budžetske prihode države, što bi dugoročno moglo uticati na finansiranje drugih socijalnih programa.
Opozicija optužuje vladu za populizam
Političke kritike dolaze i iz opozicionih stranaka, koje smatraju da se građanima jednom mjerom nudi nova pogodnost, dok se istovremeno smanjuju pojedini drugi oblici pomoći porodicama.
Na meti kritika našla se i ministrica za porodična pitanja Klaudija Bauer (Claudia Bauer) iz Austrijske narodne stranke (ÖVP). Opozicija tvrdi da se ovim projektom pokušava stvoriti slika snažne podrške porodicama, iako bi, prema njihovom mišljenju, najveći teret drugih budžetskih rezova mogli osjetiti upravo socijalno najugroženiji građani.
Vlada ističe dugoročnu korist
Austrijske vlasti naglašavaju da cilj programa nije samo jednokratna finansijska pomoć, već stvaranje navike štednje i razvijanje finansijske odgovornosti kod mladih.
Prema njihovim procjenama, ukoliko bi roditelji mjesečno uplaćivali dodatnih 25 eura, dijete bi do punoljetstva moglo raspolagati ušteđevinom od približno 12.600 eura.
Ipak, finansijski stručnjaci podsjećaju da austrijski zakoni već omogućavaju određene poreske pogodnosti za dječiju štednju kroz postojeće modele ulaganja. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje koliko će novi program donijeti stvarnu dodatnu korist ili će uglavnom predstavljati nadogradnju postojećih rješenja.
Hoće li „Depozit za budućnost“ zaista postati dugoročna podrška svim porodicama ili će najveće koristi imati oni koji već imaju mogućnost dodatnog ulaganja, pitanje je koje će, po svemu sudeći, ostati u fokusu političkih i ekonomskih rasprava i u narednom periodu.
