Tragično stradala na Prokletijama: Smiljana (27) osvajala najzahtjevnije vrhove Evrope i Afrike
Smrt mlade planinarke Smiljane R. (27) potresla je planinarsku zajednicu širom regiona. Dvadesetsedmogodišnja državljanka Srbije izgubila je život tokom uspona na Prokletijama nakon pada u duboku provaliju, a njeno tijelo pronađeno je nakon višednevne potrage u izuzetno teškim uslovima.
Prema dostupnim informacijama, nesreća se dogodila u subotu, 6. juna, tokom planinarske ture na jednom od najzahtjevnijih vrhova ovog masiva. U trenutku nesreće s njom su bila još dvojica planinara koji su odmah obavijestili nadležne službe.
Potragu za nastradalom planinarkom dodatno su otežavali nepristupačan teren i nepovoljni vremenski uslovi. Zbog složenosti akcije angažovan je i helikopter koji je učestvovao u lociranju i izvlačenju tijela.
Potraga trajala danima
Spasioci su se suočili s izuzetno zahtjevnim uslovima na terenu. Prema riječima planinarskog vodiča Ahmeta Rekovića, mjesto na kojem se dogodila nesreća nalazi se na jednom od najnepristupačnijih dijelova planine.
„To je nevjerovatno nepristupačan i visok vrh. Pravi šiljak visine 2.275 metara“, rekao je Reković.
Prema njegovim riječima, nesreća se dogodila u trenutku kada je planinarka pokušala zaobići stijenu na samom vrhu, nakon čega je izgubila oslonac i pala u provaliju.
Ispod mjesta pada nalazi se litica duboka oko 250 metara, zbog čega je akcija spašavanja zahtijevala angažman helikoptera i posebno obučenih spasilaca.
„Nije više riječ samo o neiskustvu, već o ulasku u realno veliki rizik. Ovaj vrh je izazovan i postao je stvar prestiža među alpinistima, što je potpuno nepotrebno“, pojasnio je Reković.
Iza sebe ostavila impresivnu planinarsku biografiju
Ono što ovu tragediju čini još potresnijom jeste činjenica da je Smiljana bila iskusna planinarka s brojnim uspješnim usponima iza sebe.
Njene objave na društvenim mrežama svjedoče o velikoj ljubavi prema planinama i avanturama. Tokom posljednjih nekoliko godina osvojila je neke od najpoznatijih i najzahtjevnijih vrhova Evrope, Azije i Afrike.
Među njima se posebno izdvajaju Kilimandžaro, najviši vrh Afrike na gotovo 5.900 metara nadmorske visine, austrijski Grossglockner, legendarni Matterhorn, kao i Ararat, najviši vrh Turske.
Planinarila je i na Musali, najvišem vrhu Balkana, Triglavu u Sloveniji, Midžoru na Staroj planini, kao i na brojnim vrhovima u Francuskoj, Rumuniji, Grčkoj i Italiji.
Nakon uspona na Kilimandžaro ostavila je kratku poruku koja najbolje opisuje njen odnos prema planinama:
„Pet dana uspona. Najljepše iskustvo ikad“, napisala je tada.
Ljubav prema planinama vodila je širom svijeta
Tokom 2025. i 2026. godine nizali su se njeni uspjesi na zahtjevnim alpskim i visokogorskim rutama. Penjala se na vrhove masiva Mont Blanca, prolazila tehnički zahtjevne grebene u Alpama te učestvovala u brojnim zimskim usponima koje planinari smatraju posebno izazovnim.

Fotografije koje je objavljivala svjedoče o velikoj posvećenosti planinarenju, ali i o iskustvu koje je sticala godinama na različitim terenima i u različitim vremenskim uslovima.

Uprkos bogatom iskustvu i brojnim osvojenim vrhovima, kobni uspon na Prokletijama završio je tragedijom koja je duboko pogodila njenu porodicu, prijatelje i planinarsku zajednicu.
Vijest o njenoj smrti izazvala je brojne oproštajne poruke na društvenim mrežama, gdje je mnogi pamte kao osobu koja je živjela za planine, izazove i istraživanje prirode.
data-nosnippet>









































