data-nosnippet>
Otišao velikan narodne muzike: Život i karijera Halida Bešlića
U 72. godini života, nakon kraće i teške bolesti, preminuo je legendarni pjevač Halid Bešlić – simbol narodne muzike i čovjek koji je obilježio živote miliona ljudi širom regiona.
Iza sebe je ostavio bogato muzičko nasljeđe, neutešnu suprugu Sejdu, sina Dina, unuke, ali i publiku koja će ga zauvijek pamtiti po njegovoj toplini, skromnosti i bezvremenskim pjesmama.
Od Romanije do vrha muzičke scene
Halid Bešlić rođen je 20. novembra 1953. godine u selu Knežina kod Sokoca, a veći dio života proveo je u Sarajevu, gradu koji mu je postao dom i u kojem je preminuo.
Njegov muzički talenat naslijeđen je s majčine strane, a još kao dječak pokazivao je ljubav prema pjesmi. Nakon odsluženja vojnog roka, odlučio je da pjevanje postane njegov životni poziv.
Karijeru je započeo u kafanama i restoranima po Sarajevu, a prvu singl ploču izdao je 1979. godine. Ubrzo nakon toga, pjesme „Sijedi starac“ i „Zašto je moralo tako da bude“ donijele su mu prvu veću popularnost.
Uspon i zvjezdani sjaj
Album „Dijamanti“ iz 1984. godine otvorio mu je vrata velike muzičke scene bivše Jugoslavije. Hit „Neću, neću dijamante“ postao je simbol jedne epohe, a Halidovo ime počelo se spominjati uz bok najvećih pjevača regiona.
Tokom osamdesetih izdao je niz uspješnih albuma, među kojima su „Otrov“, „Mostovi tuge“ i „Opet sam se zaljubio“. Njegov topli glas, emocija i jednostavnost donosili su mu ljubav publike iz svih krajeva.
Iako je rat devedesetih prekinuo muzički uspon mnogih, Halid je i tada ostao uz svoj narod, organizujući brojne humanitarne koncerte i pomažući onima koji su izgubili sve.
„Prvi poljubac“, „Miljacka“ i „Romanija“ – pjesme koje su obilježile generacije
Početkom 2000-ih Halid je publici donio novi talas emocija kroz album „Prvi poljubac“, čiji je naslovni hit postao evergrin.
Nakon toga uslijedio je album „08“, s bezvremenskim pjesmama „Miljacka“, „Čardak“ i „Dvadesete“, koje su ga dodatno približile mlađim generacijama.
Godine 2013. objavio je album „Romanija“, koji je posvetio svom rodnom kraju. Isti naziv nosi i pjesma koja je postala simbol ljubavi prema zavičaju i jednostavnom, toplom životu.
Čovjek naroda i humanista
Halid Bešlić nije bio samo pjevač – bio je čovjek iz naroda. Tokom velikih poplava 2014. godine, kada su mnoge porodice ostale bez domova, Halid je otvorio vrata svog motela u Semizovcu i pružio im smještaj o svom trošku.
Njegova humanost, osmijeh i skromnost bili su jednako veliki kao i njegov glas. Kolege su ga poštovale, a publika je u njemu vidjela iskrenog, dobrog čovjeka – onakvog kakvih danas ima sve manje.
Naslijeđe koje ne blijedi
Tokom karijere koja je trajala više od četiri decenije, Halid je održao na stotine koncerata širom svijeta – od Sarajeva i Beograda do Amerike, Kanade, Australije i Skandinavije.
Njegove pjesme i danas žive među ljudima, a stihovi poput „Miljacka, rijeko moje mladosti“ i „Romanijo, majko moja“ ostaju dio kolektivnog sjećanja.
Halid Bešlić će zauvijek ostati jedan od najvećih sinova Bosne i Hercegovine, umjetnik čiji glas nikada neće utihnuti.
