data-nosnippet>
Priča o “panik tasteru” ponovo je aktuelna nakon tragične saobraćajne nesreće kod Čačka u kojoj su život izgubili Ana Radović (20) i Aleksandar M. (37). Prema posljednjim informacijama, Služba hitne pomoći Čačak primila je poziv preko govornog automata na broj 194, i to na engleskom jeziku. O ovom sistemu alarmiranja govorio je Velimir Jeremić, član Radne grupe za izradu nacionalne strategije i akcionog plana za bezbjednost saobraćaja.
Jeremić je pojasnio da je sistem eCall, poznatiji kao panik taster, dio obavezne opreme za sva vozila koja se prodaju na tržištu Evropske unije od 1. aprila 2018. godine. U EU, kako je naveo, ovaj sistem spasava oko 2.500 života godišnje, dok je problem njegove primjene u Srbiji to što, prema tvrdnjama Jeremića, ne postoji Nacionalni kol centar koji bi takve pozive primao.
Tri preduslova za rad sistema
Prema njegovim riječima, eCall se zasniva na nekoliko obaveznih elemenata:
- sistem mora postojati u samom vozilu,
- telekom provajder mora obezbijediti stabilan signal,
- i mora postojati služba Nacionalnog kol centra sa usaglašenim procedurama po broju 112, nalik sistemu 911 u SAD-u.
Kako funkcioniše panik taster
Govoreći o nedavnoj nesreći u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, u kojoj je poginula Ana Radović, a čija tijela policija nije uspjela pronaći naredna tri dana, Jeremić je naglasio da sistem kod nas ne funkcioniše jer nije uspostavljen, implementiran niti procedurama uređен.
Objašnjava da senzori u vozilu, kada registruju situaciju poput sudara ili aktiviranja zračnih jastuka, automatski šalju GPS poruku kol centru s osnovnim podacima: vremenom udesa, lokacijom i pravcem kretanja vozila. Naglašava da poruka ne smije sadržavati lične podatke.
Posebno ističe važnost slanja VIN broja, posebno kod električnih vozila, kako bi spasilačke službe tačno znale kako bezbjedno postupati s baterijama i instalacijama.
Problem lošeg signala
Govoreći o nesreći u Ovčar Banji, Jeremić kaže da se dogodila “savršena oluja”, navodeći loš signal i položaj vozila koji je bio “jedan u milion”.
Regionalni kol centri kao privremeno rješenje
Kako navodi, u zemljama koje nemaju nacionalni centar, proizvođači automobila mogu formirati lokalne ili regionalne kol centre koji potom preusmjeravaju pozive. Takvi centri mogu biti u Hrvatskoj, Mađarskoj ili čak u Srbiji, što zavisi od proizvođača.
Najveći problem — nepostojanje regulative
Jeremić naglašava da kod nas ne postoji zakonska regulativa potrebna za usaglašavanje više službi: zdravstva, policije, hitne pomoći, vatrogasaca i službi spašavanja. Bez toga se ne mogu uspostaviti procedure.
Također navodi da pojedini proizvođači mobilnih telefona već imaju opciju aktiviranja panik tastera, koji funkcionira slično kao kod automobila.
Poziv motociklistima
Jeremić je apelovao na motocikliste da koriste erbeg prsluke s ugrađenim panik tasterima, naglasivši da cijene više nisu toliko visoke i da je riječ o “ulaganj u sopstvenu bezbjednost”.
Podsjetio je i na ranije slučajeve u kojima su ljudi nakon slijetanja s puta danima ostajali neotkriveni, a spašeni su samo zahvaljujući pukoj sreći.
Na kraju je istakao da se EU sve više okreće novim tehnologijama i regulativama te da će vozila koja ulaze na evropsko tržište morati biti potpuno usklađena s tim standardima, što će u budućnosti biti neophodno i za Srbiju.
