data-nosnippet>
Pojedini pasionirani lovci iz Evrope, koji su izgubili interes za lov na divljač, navodno su tokom opsade Sarajeva plaćali i do 100.000 eura (195.601 KM) kako bi u Bosni, tačnije Sarajevu – s brda oko grada – ubili čovjeka. O ovim monstruoznim tvrdnjama pišu brojni mediji na njemačkom govornom području, pozivajući se na istraživanja italijanskog novinara Ezia Gavazzenija.
Prema pisanju Tagesspiegela, zabilježena su svjedočenja da je 1993. i 1994. godine više od stotinu stranaca navodno plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za “odstrijel” civila. Prema Gavazzeniju, takve “ljudske safarije” organizovala je srpska služba bezbjednosti, a cijena je bila još viša ukoliko je meta bilo dijete.
Najmanje pet italijanskih državljana, tvrdi novinar, učestvovalo je u ovim zločinačkim aktivnostima. Tužilac Gobbis još nije otkrio njihova imena.
Glavni svjedok Gavazzenija jeste bivši agent bh. obavještajne službe Edin Subašić, koji tvrdi da je 1993. obavijestio italijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o postojanju “safarija”. U pismu Gavazzeniju, Subašić opisuje “turiste-snajperiste” kao bogate, utjecajne i psihički poremećene osobe, opsjednute oružjem i adrenalinom.
Gavazzeni tvrdi da zna identitete nekih “vikend-snajperista”, među kojima je navodno i vlasnik privatne klinike. Mnogi od njih, kaže, dijele izrazito desničarske stavove.
Kolika je vjerodostojnost ovih tvrdnji, pokazat će istraga. Prema Subašiću, određeni dokumenti u BiH ostaju klasificirani kao tajni.
Priča o snajper-turizmu nije nova
Austrijski Standard podsjeća da je Subašić već 1994. dobio odgovor SISMI-ja da su “safarii zaustavljeni”, ali autentičnost tog dopisa nije potvrđena. Italijanski mediji navode da je Corriere della Sera još 1995. pisao o istoj pojavi, pod naslovom: “Odmor u Bosni, pucanje uključeno”.
Švicarski NZZ dodaje da je Gavazzenija na dublje istraživanje potakao dokumentarni film Sarajevo Safari reditelja Mirana Zupaniča iz 2022. godine, koji je izazvao burne reakcije među srpskim veteranima. Gavazzeni tvrdi da posjeduje “brojne dokaze” da su safariji bili stvarni, a među učesnicima spominje “Nijemce, Francuze, Engleze i druge Zapadnjake”.
Još 2007. godine, svjedok pred Haškim tribunalom — američki vatrogasac koji je boravio u Sarajevu — govorio je o stranim snajperistima i prvi upotrijebio izraz “snajper-turisti”. Neki su, prema njegovim tvrdnjama, birali najranjivije mete: djecu i djevojčice, radi “razornog psihološkog efekta”.
Istraga u Milanu se širi
Tužilaštvo u Milanu zatražilo je pristup haškim dokumentima, a važan trag predstavlja i prijava koju je 2022. podnijela tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, pozivajući se upravo na film Sarajevo Safari. Ona je sada kompletnu dokumentaciju predala italijanskim istražiteljima i spremna je pomoći.
— Pustimo tužioce iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao, poručila je Karić za Repubblicu.
Istraga je u toku, a objavljeni navodi ponovo su otvorili jedno od najmračnijih poglavlja opsade Sarajeva.
