data-nosnippet>
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je danas, 6. augusta, historijsku odluku: predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku oduzet je mandat, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Ova odluka dolazi nakon što je ranije iz CIK-a saopćeno da je pokrenut postupak utvrđivanja prestanka mandata u skladu sa zakonom. Iako će, prema svemu sudeći, kaznu moći otkupiti, zabrana političkog djelovanja ostaje na snazi.
Godinama tolerisani postupci
U posljednjih dvadesetak godina, Milorad Dodik je više puta prelazio crvene linije u političkom i institucionalnom djelovanju, ali je, uprkos svemu, nailazio na razumijevanje i popuštanje od strane političkih partnera — najprije SDA, a potom i lidera “Trojke”. Godinama se u institucijama tolerisalo stanje u kojem, kako navode pojedini izvori, radi čak 20% više kadrova bliskih Dodiku nego što to balans etničke zastupljenosti nalaže.
Politička trgovina između Dodika i Bakira Izetbegovića bila je, tvrde mnogi, svakodnevna praksa. A iako se očekivalo da će nova vlast biti odlučnija, i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković je nedavno, gostujući u studiju portala Klix.ba, nagovijestio da bi Dodik mogao biti oslobođen te u slučaju takvog raspleta pozvao građane na proteste.
Prekretnica: Presuda koja je sve pokrenula
Ključna figura u cijelom procesu bila je sutkinja Sena Uzunović, koja je u Sudu BiH donijela presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i višegodišnju zabranu političkog djelovanja. Tek zahvaljujući toj presudi, CIK je dobio pravni osnov da Dodiku oduzme mandat.
Sutkinja Uzunović pokazala je nepokolebljiv dignitet, pravnu hrabrost i profesionalizam u trenutku kada su mnogi sumnjali da će pravosuđe smjeti donijeti takvu presudu. Njena uloga ostaje najzaslužnija u čitavom procesu političkog razrješenja Milorada Dodika.
Jedini dosljedan: Ramo Isak
U atmosferi opšteg političkog kolebanja, izdvaja se nekoliko pojedinaca koji su zadržali dosljednost i dignitet. Među njima je svakako ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak, koji je od početka tvrdio da će Dodik biti lišen slobode i vjerovao u rad pravosudnih institucija čak i kada je javnost sumnjala u ishod. Njegov jasan stav i dosljedne poruke pokazale su se kao ključne u izgradnji povjerenja u institucije.
Ministar Isak je više puta naglašavao važnost svog tima i sistema koji stoji iza Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, ističući da se posao mora raditi profesionalno i bez političkog pritiska. Upravo se taj pristup i pokazao ključnim — po prvi put, kako tvrde brojni analitičari, niko nije “sjeo za sto” s Dodikom kako bi se dogovarala neka nova politička nagodba.
Fokus sada i na druge
S obzirom na to da je, kako mnogi vide, “riješeno pitanje neprijatelja broj jedan”, očekivanja javnosti sada su usmjerena na nove korake. Jedan od njih odnosi se na osuđivanog kriminalca Amira Pašića zvanog Faćo, koji već mjesecima putem društvenih mreža otvoreno vrijeđa uspješnije od sebe, psovajući im djecu, porodice žrtava, te javne ličnosti, uključujući i samog ministra Isaka, Elmedina Konakovića i Nedžmina Ambeškovića, čiji je otac ubijen u Vlasenici.
Pašić, uprkos teškim krivičnim djelima, ne krije ambicije da se uključi u politički život, dok još uvijek nije razjašnjeno kako je zataškan slučaj njegovog trećeg ilegalnog pištolja pronađenog tokom pucnjave u bašti hotela Evropa. Javnost i dalje čeka odgovor — ko je zataškao slučaj, zašto Pašić, po vlastitom priznanju, nije dao DNK uzorak po pozivu Tužilaštva, i kako je moguće da se više od godinu izmiče zakonu, uprkos jasnim dokazima.
Zaključak
Današnja odluka CIK-a mogla bi označiti prekretnicu u političkoj praksi BiH. Po prvi put, ključni politički akteri nisu posegnuli za kompromisom u korist Milorada Dodika. I dok Federacija očekuje rješavanje i drugih gorućih problema, očigledno je da građani žele red, zakonitost i institucije koje neće pokleknuti pred političkom ili kriminalnom moći.
