data-nosnippet>
Ana Kokić je u teškim životnim trenucima najveću podršku pronašla u majci Branki i sestri Maji, s kojima je odrasla na Banovom brdu. Nakon razvoda od Nikole Rađena vratila se u porodični stan, a bliska veza s majkom jasno pokazuje koliko joj je ta podrška značila.
„Nema sile koja je jača od majčine ljubavi. Majka može sve, majka uvijek bolje zna, spremna je život dati bez razmišljanja. Majka je jedna jedina. Kada je majka nasmijana, sve je dobro. Čuvajte svoje majke i volite ih jer one od toga žive. Sretan ti rođendan, kraljice. Volim te“, napisala je Ana povodom majčinog rođendana.
Sa ocem Stevanom nije bila bliska. Nakon razvoda roditelja, dvadeset godina ga nije viđala. Razveli su se 1999. godine, u vrijeme bombardovanja, a u početku su se povremeno viđali, da bi s vremenom kontakti potpuno prestali.
„Kada sam shvatila da se s ocem viđam isključivo na svoju inicijativu, odlučila sam da više ne insistiram. Bilo mi je teško, ali sam prestala da se nadam. Godinama ga nisam vidjela. I danas mi je teško, ali u početku je bilo mnogo teže“, ispričala je Ana.
Pred Stevanovu smrt Ana i sestra Maja posjetile su teško bolesnog oca, izgladile nesuglasice i ispunile njegovu posljednju želju – da poprave odnos.
„Žao mi je što je sve tako ispalo. Ana je moja kćerka i volim je najviše na svijetu. Priznajem svoj dio krivice i kajem se zbog svega. Svako bi volio da povrati porodicu“, rekao je Stevan Kokić.
Ana nije željela javno govoriti o pomirenju s ocem pred njegovu smrt.
„O tome nisam govorila ranije, pa ne mogu ni sada. Nadam se da razumijete. Hvala vam“, kratko je poručila.
