data-nosnippet>
Jelena Karleuša, poznata po kontroverzama i provokativnim izjavama, ponovo je izazvala lavinu reakcija, ovoga puta povodom obilježavanja 30. godišnjice hrvatske vojne operacije “Oluja”. Na svom Instagram profilu, pjevačica je objavila poruku koja je izazvala oštru osudu, posebno zbog načina na koji se osvrnula na tragedije iz devedesetih.
– “Za zločin ne sme da postoji selektivno sećanje. Ili osuđujemo svaki zločin, ili ni jedan. Ne može Srebrenica ako ne i Oluja.” – poručila je Karleuša u objavi koja je naišla na val kritika, kako među građanima, tako i među analitičarima i aktivistima za ljudska prava.
Njena izjava doživljena je kao opasna relativizacija, jer, kako podsjećaju stručnjaci, genocid u Srebrenici ima jasno utvrđenu međunarodnu pravnu definiciju, potvrđenu presudama najviših svjetskih sudova, uključujući i Međunarodni sud pravde. S druge strane, operacija “Oluja”, iako praćena brojnim zločinima nad srpskim civilima, nije pravno okvalifikovana kao genocid.
Zloupotreba platforme ili nesmotrenost?
Mnogi smatraju da ovakve izjave ne doprinose pomirenju, već dublje dijele region. Umjesto da pruži glas razuma, Karleuša je – svjesno ili ne – stala u red onih koji pokušavaju izjednačiti zločine različitih razmjera i karaktera, što žrtvama i njihovim porodicama predstavlja dodatnu bol.
Oni koji su komentarisali njenu objavu na društvenim mrežama podsjećaju da Karleuša posljednjih godina sve češće zauzima pozicije koje odgovaraju vlastima u Srbiji, otvoreno podržavajući Aleksandra Vučića, dok istovremeno ismijava studente, opoziciju i sve koji dižu glas protiv režima.
– “Ovo nije poruka pomirenja, već pokušaj prepravke historije u dnevno-političke svrhe”, jedan je od komentara koji oslikava generalno raspoloženje među onima koji pažljivo prate političko-društvene izjave javnih ličnosti.
Opasnost banalizacije
Karleuša, iako javna ličnost iz svijeta estrade, svojim izjavama sve više ulazi u osjetljive društvene i političke teme. Problem nastaje kada se nedovoljno promišljenim porukama banalizuju ili relativizuju teme poput genocida, što može imati ozbiljne posljedice u društvu koje još uvijek liječi ratne rane.
U regionu gdje je i danas teško izgraditi kulturu sjećanja temeljenu na istini i pravdi, izjednačavanje Srebrenice i Oluje ne pomaže. Naprotiv, ono produbljuje nepovjerenje i vrijeđa osjećaje onih koji su izgubili svoje najmilije. Jelena Karleuša ovim potezom nije otvorila prostor za dijalog – već za novu buru podjela. A za to, s obzirom na svoju popularnost, snosi i dio odgovornosti.
