Miroslav Kojadinović otkrio kako je postao privrednik i koliko je teško napraviti veliki uspijeh u Njemačkoj, jednoj od ekonomski najstabilnijih zemalja u Evropi!
Tajna životnog uspjeha leži u spremnosti čovjeka da prihvati priliku kada se ona pojavi i zato je najveća stvar, koju čovjek u ovom svijetu može da učini, da izvuče najviše iz onoga što mu je dato. Samo je to uspijeh, i ništa drugo.
Miroslav Kojadinović je prihvatao svaku priliku koja mu se nudila, pa je još kao golobradi mladić napustio rodni Teslić, otišao u Ljubljanu gdje je završio najprije Građevinsku školu, a potom i Građevinski fakultet.
Danas je ovaj uspješni Srbin ekspert koga Evropa cijeni i član je Nemačke organizacije sudskih vještaka BDSF koja se bavi tumačenjem zakona o energetskoj efikasnosti. Svoje mjesto u ovom timu rezervisao je sa pozicije uspješnog njemačkog privrednika.
– Njemačka je je još uvijek sa svojom ekonomijom na vrhu Evrope, pa čak i svijeta. Onaj ko želi ovdje da uspije mora da ima disciplinu i ogromnu želju za radom. Ne smemo zaboraviti da ova zemlja sa svojom vladom, pomaže cijelom svijetu različitim programima pomoći. Njena ekonomija je nesalomiva i služi za primjer kako jedna država treba da funkcioniše – po principu poslovanja i demokratije. Mislim, ako bi se desio slom njemačke ekonomije da bi ona mnoge zemlje tom tragedijom povukla za sobom – kaže Kojadinović.
Miroslav je industrijski arhitekta u inženjeringu i suvlasnik je kompanije koja se bavi ispitivanjem vazduha, vode i medicinskim sektorom. Živi u njemačkom gradu Burghauzenu On osmišljava i daje idejna rješenja, prati njihovu izgradnju, a ima i svoj Arhitektonski biro u kome radi razne ekspertize i planiranja. Priznat je kao stručnjak daleko od rodnog Teslića i iza njega je veliki broj projekata – industrijsko postrojenje za farmaceutsku industriju, izgradnja medicinske čiste sobe, planiranje i idejno rješenje za hotel Viktorija u Ofenbahu…
I sada poslije mnogo godina života i rada van domovine Miroslav kaže da mu je najteže bilo da napusti rodni grad, ostavi svoje drugove i da se se oprosti od naših lijepih običaja.
– Uz sve njih, prijatelje i nastavnike, učio sam kako da postanem prvenstveno častan i pošten čovjek. U svakoj sferi današnjeg života sjetim se riječi: “Učite djeco, da možete stvarati bolji svijet”. Svuda me prate.
Po završetku studija Kojadinović se seli u Njemačku. Nije mu bilo lako. Počeo je život ispočetka, ali se uvijek vodio mišlju da kada sve savlada, kad upozna ljude, nauči jezik i postane čovjek, biće od koristi ovom društvu i biće dostojan da u njemu živi. To se i dogodilo. Sve prepreke bile su savladane. Volja i strpljenje su ga vodili onim putem koji su mu postavili roditelji i profesori. Želja za stvaranjem boljeg života usmjerila ga je do postdiplomskih studija Arhitekture i projektnog menadžmenta. Tada dokazuje da je svaki veliki uspijeh trijumf upornosti. On ga je sustigao baš u trenucima kada je toliko bio zauzet poslom, da o uspijehu nije ni razmišljao:
– Sa ponosom se danas sjetim riječi mog mentora profesora g. Wilke koji je na moj diplomski rad doslovce napisao: “Ovaj rad je takvog karaktera da može služiti kao knjiga budućim generacijama”. To mi je ulilo samopouzdanje i dalo snage da još više radim i svojim primjerom vratim dug prvenstveno mojim roditeljima, nastavnicima, profesorima, mojim prijateljima koje sam ostavio u Tesliću koji su od mene tako nešto i očekivali. Ponekad pomislim “nisam ih iznevjerio”.
Poslije nekoliko godina, uspješnog rada i mnogo posećenih konferencija, seminara, simpozijuma Miroslav odlučuje da se kandiduje i završi ispite za sudskog vještaka u struci. Iz današnje perspektive to je bio pravi potez i ulaznica za evropsko VIP društvo.
– U Minhenu polažem i završavam ispit i postajem član Nemačke krovne organizacije sudskih vještaka (Bundesveband Deutscher Sachvertändiger und Fachgutachter). Kao njen član ulazim u komisiju koja se bavi tumačenjem energetskih zakona, ali i onih propisa koji odredjuju norme u izgradnji novih stambenih i industrijskih postrojenja. To me dovodi na Berlinsku konferenciju o energetskoj efikasnosti.
Na toj konferenciji je bilo mnogo tema o energetskoj situaciji u zemlji kao i novim zakonima koji će omogućiti brže tranzicije i rješenja za industrijske, ali i privatne subjekte. Govorilo se o uvođenju zakonskih normi njemačke vlade i pomoći stanovništvu putem subvencija da ostvare zadane ciljeve iz energetike i zaštite okolne sredine u saniranju njihovih objekata, kao i o prelasku sa fosilnih goriva na regenerativnu tzv. zelenu energiju.
Miroslav je, kako ga svi znaju, prije svega Srbin iz Teslića, pa onda privrednik, ugledni član mnogih evropskih komisija, učesnik značajnih simpozijuma i konferencija, humanitarac… On je dokaz da je svaki uspjeh, u stvari, pronalaženje zadovoljstva u davanju više od onoga što uzimaš.
VELIKI HUMANISTA
Miroslav Kojadinović se već dugo bavi i humanitarnim radom. Sa svojom suprugom pokušavaju da ličnim sredstvima pomognu tamo gdje je najpotrebnije:
– Nažalost, u 21. veku postoje ljudi koji nemaju gdje da spavaju, da se prehrane ili obuku, ljudi koji zaista pate. Mislim da je hrišćanski da djelimo, da damo onima kojima je to potrebno. Da bar na trenutak i oni osjete tračak nade za boljim životom. Svijet će nas pamtiti po onom što mu dajemo, a ne po onom što od njega uzimamo.
Miroslav je dobitnik zlatne značke za humanost, povelje za humana djela i mnogo zahvalnica za humanost:
– Svi oni koji za to imaju mogućnost treba da podijele onima koji imaju potrebu, samo tako možemo napraviti jedan dio ravnoteže i usrećiti ljude u njihovoj tragediji.
RAT U UKRAJINI JE SVE PROMIJENIO
Kojadinović navodi da je početak rata u Ukrajini promenio ne samo Evropu, nego i cijeli svijet:
– Energetski sektor koji je u Njemačkoj, a i u cijelom svijetu jedan od najbitnijih, biva ugrožen. Transport gasa iz Rusije je smanjen na minimum, što je bila velika prijetnja tzv. evropskom motoru ekonomije da stane, da se polako gasi i izgubi status evropskog giganta. Sami ti događaji su ubrzali tranzicije u zemlji, koje su se događale munjevitom brzinom. Uticali su na potražnju za obnovljivim energetskim izvorima,
digitalizacijom, nove načine stvaranja energije itd.
