Teška saobraćajna nesreća na brzoj cesti A3 Delčevo–Štip, u kojoj je jedna osoba izgubila život, a tri su povrijeđene, i dalje je predmet sudskog postupka u Sjevernoj Makedoniji. U međuvremenu je za optuženom Ivom Mihailovom iz Kočana raspisana potjernica.
Protiv Mihailove se vodi postupak zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja, a tokom dosadašnjeg suđenja predstavljeni su nalazi vještaka i novi detalji o okolnostima nesreće.
Tužilaštvo tvrdi da je prešla u suprotnu traku
Prema optužnici Osnovnog javnog tužilaštva u Kočanima, nesreća se dogodila 7. oktobra 2025. godine oko 9.17 sati na brzoj cesti A3 Delčevo–Štip, na dionici između Kočana i Tri Česme, u blizini stare raskrsnice Podloška, nasuprot skladišta „Magnolija“.
Tužilaštvo navodi da je Iva Mihailova upravljala automobilom marke „Volkswagen Polo“ s bugarskim registarskim oznakama te da se, prema optužnici, kretala brzinom od oko 86 kilometara na sat.
U optužnici je navedeno da je na tom dijelu puta bilo na snazi ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.
Vještak iznio nalaze pred sudom
Vještak saobraćajne struke, profesor dr Zoran Joševski s Tehnološkog fakulteta u Bitoli, koji je nalaz izradio po nalogu Tužilaštva, izjavio je da je, prema njegovoj analizi, uzrok nesreće prelazak vozila kojim je upravljala Mihailova u suprotnu saobraćajnu traku.
– Uzrok ove saobraćajne nezgode je to što se vozač vozila marke ‘Polo’ nije držao svoje strane i pravca kretanja – rekao je Joševski tokom suđenja.
Objasnio je da je zaključke donio na osnovu tragova pronađenih na mjestu nesreće, oštećenja na vozilima, njihovog konačnog položaja i fotodokumentacije policijskog uviđaja.
Posebno je izdvojio trag u obliku slova „S“, dug oko 2,3 metra, za koji smatra da počinje u saobraćajnoj traci kojom se kretao automobil marke „Renault“.
Prema njegovim proračunima, „Volkswagen Polo“ prešao je približno 90 centimetara u suprotnu traku. Dodao je i da tokom policijskog uviđaja nisu evidentirani tragovi intenzivnog kočenja.
Odbrana osporava nalaze
Odbrana je angažovala vlastite saobraćajne vještake, Vinka Gajicu i Lazara Angelova, čiji se zaključci razlikuju od nalaza vještaka Tužilaštva kada je riječ o mjestu sudara i ograničenju brzine.
Joševski je naveo da se njegova procjena brzine od 86 kilometara na sat podudara s analizom Angelova, dok je Gajica izračunao da se vozilo kretalo brzinom od 88 kilometara na sat.
Jedno od ključnih pitanja tokom postupka odnosi se na ograničenje brzine na mjestu nesreće.
Iako optužnica navodi da je dozvoljena brzina iznosila 60 kilometara na sat, Joševski je tokom svjedočenja rekao da se, nakon dodatne analize dokumentacije i argumenata odbrane, s tehničkog aspekta može zaključiti da bi se na toj dionici moglo primijeniti ograničenje od 90 kilometara na sat.
Prema njegovom objašnjenju, razlog za to je činjenica da nakon raskrsnice nije bio ponovo postavljen saobraćajni znak kojim bi ograničenje od 60 kilometara na sat ostalo na snazi.
Sud traži dodatno vještačenje
Bez obzira na različita mišljenja o dozvoljenoj brzini, spor između Tužilaštva i odbrane ostaje i kada je riječ o pitanju koje je vozilo prešlo u suprotnu saobraćajnu traku.
Joševski je ostao pri stavu da se sudar dogodio u traci kojom se kretao „Renault“, dok v
data-nosnippet>









































