Nedžad Grabus izabran za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH

Prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, dosadašnji muftija sarajevski, izabran je za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Odluku je donijelo Izborno tijelo Islamske zajednice koje je danas zasjedalo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a izbor je obavljen tajnim glasanjem.

Za mjesto poglavara Islamske zajednice Grabus se takmičio sa direktorom Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafizom Mensur-ef. Malkićem i mostarskim muftijom Salem-ef. Dedovićem.

U konačnom glasanju Nedžad Grabus osvojio je 230 glasova, dok je Mensur Malkić dobio 128, a Salem Dedović 28 glasova.

Grabus će na čelu Islamske zajednice naslijediti Huseina-ef. Kavazovića, koji je funkciju reisul-uleme obavljao od 2012. godine. Mandat reisul-uleme traje sedam godina, što znači da će novi poglavar Islamske zajednice ovu dužnost obavljati do 2033. godine.

Biografija novog reisul-uleme

Nedžad-ef. Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987. godine, nakon čega je diplomirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1994. godine.

Na istom fakultetu magistrirao je 2001., a doktorsku disertaciju odbranio je 2008. godine. Paralelno s akademskim usavršavanjem završio je i postdiplomski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Njegovo stručno područje je akaid, odnosno islamsko vjerovanje. Tokom akademske karijere predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Autor je brojnih knjiga, naučnih radova, prijevoda i stručnih članaka.

Iskustvo stekao kao muftija u Sloveniji i Sarajevu

Grabus je od 2006. do 2021. godine obavljao funkciju muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji.

Jedan od najvećih projekata tokom njegovog mandata bila je izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, koja je trajala od 2008. do 2020. godine. Upravo zbog tog iskustva često se isticao kao kandidat sa značajnim međunarodnim iskustvom.

Na mjesto muftije sarajevskog imenovan je u septembru 2021. godine.

Prioriteti: jačanje institucija i odgovor na nove izazove

Tokom predstavljanja svog programa Grabus je naglasio da Islamska zajednica mora ostati autonomna, snažna i zasnovana na institucijama, te da se ključne odluke moraju donositi unutar same Zajednice.

Posebnu pažnju posvetio je pitanju autoriteta Islamske zajednice i potrebi da se odgovori na različita neinstitucionalna tumačenja vjere. Upozorio je na djelovanje osoba koje bez odgovarajućeg autoriteta predstavljaju svoje interpretacije islama putem različitih platformi.

Među prioritetima koje je istakao nalaze se poboljšanje položaja imama, razvoj i zaštita vakufa, unapređenje islamskog obrazovanja, veće uključivanje mladih, žena i dijaspore, kao i povezivanje obrazovnih institucija Islamske zajednice.

Najavio je i podršku povratničkim područjima, razvoj programa protiv ovisnosti te jačanje obrazovanja i stručnog usavršavanja kadrova.

“Naša zajednica mora ostati inkluzivna. Nikome ništa ne obećavamo, osim da ćemo, ako nam date povjerenje, truditi se i raditi”, kazao je Grabus predstavljajući svoj program.

Kako se bira reisul-ulema

Reisul-ulema je najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Islamska zajednica djeluje u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, kao i među Bošnjacima u dijaspori.

Proces izbora uključuje članove Izbornog tijela koje čine sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice.

Institucija reisul-uleme postoji od 1882. godine, kada je za prvog poglavara Islamske zajednice imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.

Izborom Nedžada Grabusa Islamska zajednica dobila je novog poglavara koji će ovu funkciju obavljati u narednom sedmogodišnjem mandatu.