Nakon smrti Kristiana Periša otvorena pitanja o sputavanju pacijenata: Medicinski tehničar otkrio šta propisuju pravila

Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je ozbiljnu raspravu o postupanju prema pacijentima u psihijatrijskim ustanovama. Posebna pažnja usmjerena je na primjenu mjera prisile, način na koji se one provode i kontrolu postupaka medicinskog osoblja.

O tome kako izgleda sputavanje pacijenata i šta nalažu važeći propisi u Hrvatskoj za HRT su govorili ljekari i medicinski tehničari iz nekoliko psihijatrijskih ustanova.

Prema pravilima, fizičko sputavanje dozvoljeno je samo u izuzetnim okolnostima, a u njegovom provođenju mora učestvovati najmanje pet medicinskih sestara ili tehničara. Posebno je naglašeno da tokom postupka nije dozvoljeno pritiskati pacijentov vrat, grudni koš ili stomak.

Medicinski tehničar govorio o upotrebi jastuka

Arian Jarić Dauenhauer, medicinski tehničar Klinike za psihijatriju Vrapče i predstavnik sindikata Zajedno za psihijatriju, osvrnuo se na navode o korištenju jastuka tokom sputavanja pacijenata.

Istakao je da takav postupak nije vidio u standardnim operativnim procedurama s kojima je upoznat.

„Prema mojim saznanjima, u standardnim operativnim postupcima nisam vidio korištenje jastuka i ne znam koja je njegova svrha u toj situaciji. Čuo sam navode da se koristi kako bi se spriječilo pljuvanje ili griženje, ali lično se s time nisam susretao. Kakvo god humano sputavanje bilo, čak i kada se provodi prema svim smjernicama, ono izgleda ružno“, izjavio je za HRT.

Prema važećim pravilima, fizičko sputavanje obavlja se uz pomoć posebnih medicinskih pomagala, među kojima su remenje i zaštitna košulja. Postoji i takozvano hemijsko sputavanje, koje podrazumijeva primjenu lijekova radi brzog smirivanja pacijenta.

Za postupak je potrebno najmanje pet zdravstvenih radnika

Goran Arbanas, pročelnik Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, objasnio je da zdravstvene ustanove imaju vlastite protokole kojima uređuju postupanje osoblja i vođenje medicinske dokumentacije.

Kako je naveo, ti protokoli moraju biti usklađeni sa zakonom i pravilnikom. U situacijama kada zdravstveni radnici ne mogu sami uspostaviti kontrolu, moguće je pozvati i policiju.

„Unutar naše ustanove postoje protokoli koje je propisala sama bolnica, kao i način vođenja dokumentacije, a koji su u skladu sa zakonom i pravilnikom. Kada zdravstvena služba ne može kontrolirati situaciju, pozvat će policiju. Ponekad je situacija takva da se mora reagirati istog trenutka“, kazao je Arbanas.

Psihijatrica Arlena Sabljar, zamjenica ravnatelja Psihijatrijske bolnice Ugljan, pojasnila je kako se organizuje tim tokom fizičkog sputavanja.

Prema njenom objašnjenju, članovi tima raspoređuju se tako da se kontrolišu ekstremiteti pacijenta, dok jedna osoba posebno prati položaj glave i mogućnost povređivanja.

„Uglavnom se ide prema ekstremitetima, fiksira se jedan, drugi, treći pa četvrti. Jedna osoba prati da ne dođe do ozljeđivanja glave. Nastojimo pacijenta smiriti i privoljeti na suradnju te uzimanje terapije“, objasnila je Sabljar.

Pravilnik propisuje da u fizičkom sputavanju učestvuje najmanje pet medicinskih sestara ili tehničara, uz strogu zabranu pritiska na vrat, prsa i stomak pacijenta.

U kojim situacijama je dozvoljena primjena mjera prisile?

Zakonski propisi predviđaju da se mjere prisile mogu primijeniti samo kada postoji neposredna opasnost da pacijent povrijedi sebe ili drugu osobu, a rizik nije moguće otkloniti blažim metodama.

Odluku o primjeni takve mjere u pravilu donosi psihijatar. U hitnim okolnostima odluku može donijeti i drugi ljekar, odnosno medicinska sestra ili tehničar, ali o tome moraju bez odlaganja obavijestiti psihijatra.

Ako je sputavanje određeno u hitnom postupku, psihijatar je dužan da u roku od jednog sata od prijema obavijesti lično pregleda pacijenta i procijeni postoji li potreba za nastavkom mjere.

Prema pravilniku, pojedinačna mjera može trajati najduže četiri sata prije nove procjene psihijatra, dok ukupno trajanje ne smije prelaziti 24 sata.

Ljekar pojasnio zbog čega pacijenti mogu imati psihotične simptome

Tokom razgovora za HRT, Arbanas je govorio i o stanju pacijenata koji imaju psihotične simptome. Objasnio je da takva stanja mogu uključivati halucinacije i sumanute ideje, zbog kojih osoba može imati ozbiljno izmijenjen doživljaj stvarnosti.

„Mogu imati halucinacije, koje mogu biti slušne, vidne ili neke druge. To znači da osoba vidi, čuje ili osjeća nešto što drugi ljudi ne vide, ne čuju ili ne osjećaju. Druga skupina psihotičnih simptoma su sumanutosti, odnosno ideje nastale na bolesnoj osnovi od kojih se osobu ne može razuvjeriti racionalnim argumentima“, pojasnio je.

Ipak, naglasio je da samo manji broj osoba s takvim simptomima predstavlja opasnost za sebe ili okolinu.

Zaposlenici upozoravaju na nedostatak osoblja i iscrpljenost

O uslovima rada u psihijatrijskim ustanovama govorio je i Tomislav Drožđek iz sindikata Zajedno za psihijatriju. Prema njegovim riječima, zbog sve većeg broja situacija u kojima dolazi do agresivnog ponašanja pacijenata organizuju se dodatne obuke za zaposlene.

Naveo je da su pojedini radnici prošli i edukaciju iz krav mage, dok se obuke o humanom sputavanju održavaju dva puta godišnje. Poseban naglasak, kako je istakao, stavlja se na pripremu novih zaposlenika.

„Zbog povećanog broja agresivnih ispada organizirali smo i tečaj samoobrane, krav magu, za djelatnike. Imali smo edukacije o humanom sputavanju koje se provode dvaput godišnje i koje mora proći svaki djelatnik, s posebnim naglaskom na nove zaposlenike. Djelatnici se susreću s raznim situacijama, iscrpljenost je velika, a osoblja je premalo u odnosu na broj pacijenata“, upozorio je Drožđek.

Pravobraniteljica pokrenula postupak nakon Periševe smrti

Problemi u primjeni mjera prisile u psihijatrijskim ustanovama nisu prvi put predmet upozorenja. Pučka pravobraniteljica Hrvatske i ranije je ukazivala na slučajeve predugog sputavanja pacijenata, nedostatke u vođenju evidencije i potrebu za boljom edukacijom zaposlenih.

Nakon smrti Kristiana Josipa Periša pokrenut je poseban ispitni postupak, a najavljen je i nenajavljeni obilazak Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

U okviru istrage o Periševoj smrti četvorica medicinskih tehničara osumnjičena su za teško ubistvo. Istražitelji sumnjaju da je tokom sputavanja pacijenta primijenjena prekomjerna sila, a osumnjičenima je određen istražni zatvor.

Istovremeno se provodi i zdravstveni inspekcijski nadzor, čiji je cilj utvrditi sve okolnosti postupanja prema Perišu i provjeriti jesu li poštovani propisani standardi.

Slučaj je ponovo otvorio pitanje zaštite pacijenata u psihijatrijskim ustanovama, ali i uslova u kojima rade zdravstveni radnici. Konačne odgovore o tome šta se dogodilo u zagrebačkoj klinici trebali bi dati rezultati istrage i nadzornih postupaka.