Prijava stigla SIPA-i: Program povezivanja stranaca sa ženama u BiH košta 500 eura, otvorena brojna pitanja

Program platforme Zefaaf, koja organizuje povezivanje muškaraca iz inostranstva sa ženama i porodicama u Bosni i Hercegovini, našao se u centru pažnje javnosti nakon što su se na društvenim mrežama pojavili snimci njenog osnivača Tareka bin Zahwa iz Sarajeva. U međuvremenu je Ervin Čustović, član neformalne grupe građana „Košnica“, podnio prijavu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), tražeći da se ispitaju određeni aspekti aktivnosti ove platforme.

Slučaj je izazvao interesovanje zbog načina na koji se organizuju susreti, cijene programa, ali i pitanja o identitetu učesnika i pravnom statusu organizacije koja pruža usluge.

Snimci iz Sarajeva izazvali reakcije

Pažnju javnosti privukli su videozapisi na kojima Bin Zahw tokom boravka u Sarajevu komentariše izgled djevojaka koje susreće na ulicama glavnog grada. U snimcima, između ostalog, izgovara opaske o njihovoj visini, boji očiju i fizičkom izgledu, a posebno se osvrće i na žene iz Hercegovine.

Objavljeni sadržaj izazvao je različite reakcije na društvenim mrežama, nakon čega su se otvorila pitanja o prirodi programa koji njegova platforma nudi u Bosni i Hercegovini.

Čustović je, prema dostupnim informacijama, SIPA-i dostavio javno objavljene materijale platforme Zefaaf i organizacije Rewaq Events. Od Agencije je zatražio da se informacije evidentiraju, procijeni postoji li potreba za dodatnim provjerama te da se, ukoliko za to bude osnova, uključe nadležne institucije.

U prijavi se, između ostalog, spominju objave o dolasku organizatora u BiH, otvaranju ureda i posjetama bosanskim selima. Posebno su istaknuti podaci o uplati od 500 eura za rezervaciju programa, kao i zahtjev za dostavljanje broja pasoša učesnika.

Važno je naglasiti da sama prijava ne predstavlja dokaz da je počinjeno krivično djelo. Za sada nema javno dostupnih informacija koje potvrđuju da je SIPA pokrenula istragu ili preduzela konkretne mjere u vezi s ovim slučajem.

Šta obuhvata program od 500 eura?

Prema informacijama objavljenim na zvaničnoj stranici platforme Zefaaf, učešće u programu koji se organizuje u Bosni i Hercegovini košta 500 eura.

U opisu ponude navedeno je da cijena obuhvata izradu i pripremu profila zainteresovanih osoba, organizaciju upoznavanja sa ženama i njihovim porodicama, koordinaciju susreta, kao i prisustvo događaju u BiH.

Usluga, prema istom opisu, uključuje i pripremu poziva koji može poslužiti kao dodatna dokumentacija prilikom podnošenja zahtjeva za vizu. Platforma navodi i mogućnost daljnje podrške zainteresovanima u procesu pronalaska bračnog partnera.

Riječ je o jednokratnoj naknadi za program posredovanja. Iz objavljenih informacija ne proizlazi da se navedeni iznos naplaćuje za svaki pojedinačni susret.

Zanimljiv je i podatak da se na engleskoj verziji stranice navodi kako je učešće besplatno za pripadnike bosanske zajednice.

Zefaaf odbacuje optužbe

Nakon što su snimci iz Sarajeva izazvali brojne komentare, oglasila se i platforma Zefaaf. Iz organizacije odbacuju optužbe o trgovini ženama i njihovom iskorištavanju, navodeći da je osnovna svrha njihovog djelovanja povezivanje punoljetnih muslimana iz različitih zemalja koji žele stupiti u brak.

Prema njihovom objašnjenju, upoznavanje se odvija uz uključivanje roditelja i porodica, a cijeli proces, kako tvrde, zasniva se na dobrovoljnom učešću i poštovanju dostojanstva svih uključenih osoba.

Iz platforme poručuju da žene ne smatraju robom te ističu da svoje usluge pružaju u skladu sa zakonima. Također su naveli da je Bin Zahw tokom boravka u Bosni i Hercegovini bio u pratnji supruge i djece.

U saopćenju su se osvrnuli i na osobe koje su ih ugostile u BiH, tvrdeći da one nisu predstavnici platforme, da nisu imale poslovne dogovore s organizacijom niti su za gostoprimstvo ili davanje izjava dobile novac.

Dodali su da prihvataju argumentovanu kritiku i da su spremni ispraviti eventualne netačne informacije o svom radu.

Ko stoji iza platforme i kako se provjeravaju korisnici?

Osim načina organizovanja susreta i cijene programa, pažnju privlače i podaci o pravnom subjektu koji stoji iza aplikacije.

Na platformi Google Play kao njen developer naveden je Rewaq Events, uz adresu u Nizozemskoj i kontakt-informacije. Ipak, u pregledanim uslovima korištenja i pravilima privatnosti na bosanskom jeziku, datiranim 10. septembra 2026. godine, nije naveden puni naziv ugovorne pravne osobe niti njen registracijski broj.

U dokumentima se spominje Šerijatski odbor platforme, dok se u opisu aplikacije navodi da se obavljaju provjere korisničkih profila i dokumenata. Istovremeno, uslovi korištenja predviđaju da platforma ne preuzima odgovornost za tačnost podataka koje korisnici sami dostavljaju.

Zbog toga se nameće pitanje na koji način se provjeravaju identitet i bračni status osoba koje učestvuju u programu, posebno kada je riječ o susretima organizovanim u Bosni i Hercegovini.

Dodatno ostaje nejasno ko formalno zaključuje ugovore s korisnicima i naplaćuje uslugu, da li postoji registrovani poslovni subjekt ili partner u BiH te ko je odgovoran za izdavanje pozivnih pisama koja strani državljani mogu koristiti prilikom podnošenja zahtjeva za vizu.

Šta propisuju zakoni u BiH?

Sama činjenica da organizacija naplaćuje uslugu upoznavanja i posredovanja u pronalasku bračnog partnera ne znači da je riječ o trgovini ljudima. Za postojanje tog krivičnog djela potrebno je utvrditi zakonom propisane elemente.

Krivični zakon Bosne i Hercegovine u članu 186. uređuje krivično djelo međunarodne trgovine ljudima. Kada su u pitanju punoljetne osobe, ono podrazumijeva određene radnje preduzete uz upotrebu sile, prijetnje, prinude, prevare, obmane ili drugih zakonom propisanih sredstava, s ciljem iskorištavanja.

S druge strane, Porodični zakon Federacije BiH propisuje da se brak zaključuje uz slobodan pristanak budućih supružnika pred nadležnim matičarom. Vjerski obred sam po sebi ne proizvodi pravne posljedice građanskog braka, a osoba koja je već u braku ne može zaključiti novi građanski brak.

Upravo zbog toga važno je utvrditi kako se u praksi sprovode aktivnosti platforme, na koji način se provjeravaju učesnici i kakav je pravni osnov njenog poslovanja u Bosni i Hercegovini.

Odgovore mogu dati nadležne institucije

Prijava SIPA-i i reakcije javnosti otvorile su niz pitanja o programu Zefaaf, njegovom poslovnom modelu i načinu organizovanja susreta u BiH.

Ipak, bez zvaničnih rezultata provjera nije moguće zaključivati da je došlo do kršenja zakona. Navodi iz prijave, informacije objavljene na internetu i odgovori same platforme predstavljaju različite izvore informacija koje je potrebno posmatrati odvojeno.

Eventualne nepravilnosti, kao i zakonitost poslovanja i organizovanja programa, mogu utvrditi isključivo nadležne institucije na osnovu činjenica i relevantne dokumentacije.