Predstavnik Studentske liste iznio ozbiljne optužbe: Tvrdi da je spriječen pokušaj iznošenja milijarde dinara iz banke

Nemanja Karović, predstavnik liste „Studenti pobjeđuju“, upozorio je na, kako tvrdi, pokušaje dosadašnje vlasti da zadrži utjecaj na državne institucije i nakon izbornog poraza. U gostovanju na Radio-televiziji Srbije (RTS) iznio je ozbiljne optužbe koje se odnose na poslovanje Poštanske štedionice, finansiranje medija i način rada javnog servisa.

Karović tvrdi da postoje indicije o pokušaju iznošenja velike količine novca iz Poštanske štedionice, što bi, prema njegovim riječima, moglo imati posljedice po finansijsku stabilnost banke. Istovremeno je kritikovao poslovanje kompanije Telekom Srbija i zatražio promjene u rukovodstvu RTS-a, uz poruku da javni servis mora raditi u interesu građana, a ne političkih struktura.

Karović upozorio na navodni pokušaj iznošenja milijarde dinara

Govoreći o situaciji nakon izbora, Karović je ocijenio da dosadašnja vlast i dalje raspolaže mehanizmima moći koje, prema njegovim tvrdnjama, koristi za destabilizaciju države. Posebno je ukazao na moguće probleme u finansijskom i energetskom sektoru, kao i u oblasti sigurnosti.

Najviše pažnje izazvala je njegova tvrdnja da je navodno pokušan prenos približno milijardu dinara iz Poštanske štedionice. Karović smatra da bi takav potez, ukoliko bi bio realizovan, mogao ugroziti likvidnost banke i redovne isplate građanima.

„Postoje ozbiljne indicije da je iz Poštanske štedionice pokušano iznijeti ogromnu količinu novca, oko milijardu dinara, da je to moglo ugroziti finansijski sistem, likvidnost banke i eventualno dovesti do poremećaja u redovnoj isplati plata i penzija“, kaže Karović.

Predstavnik Studentske liste naveo je da je, prema informacijama kojima raspolaže, pokušaj spriječen zahvaljujući zaposlenima u nadležnim institucijama. Dodao je da su o slučaju obaviješteni Narodna banka Srbije i tužilaštvo.

Ipak, ove navode treba posmatrati kao tvrdnje iznesene tokom televizijskog gostovanja. Za njihovu konačnu potvrdu potrebno je utvrditi šta se tačno dogodilo i kakve su korake preduzele nadležne institucije.

Karović je poručio i da građani nemaju razloga za

paniku, ali da je važno pažljivo pratiti postupanje institucija.

Telekom Srbija na meti kritika zbog finansiranja medija

Značajan dio razgovora bio je posvećen kompaniji Telekom Srbija, čiji je način poslovanja Karović oštro kritikovao. On tvrdi da se sredstva kompanije koriste za finansiranje medija bliskih dosadašnjoj vlasti, čime se, prema njegovoj ocjeni, stvara neravnopravan položaj na medijskom tržištu.

Kao jedan od primjera naveo je televiziju Informer, tvrdeći da su joj isplaćivani iznosi od nekoliko stotina hiljada eura mjesečno.

„Evo, samo da napomenem da je Informer dobijao između 500.000 i 700.000 eura mjesečno. Dakle, to su nestvarne cifre, znamo i zbog čega“, ističe Karović.

On je iznio i tvrdnje o finansiranju televizijskih serija za koje smatra da nisu realizovane, dovodeći takve slučajeve u vezu s mogućim nepravilnostima u trošenju novca.

„To su tipični primjeri pranja enormne količine novca i klasični primjeri jedne strašne korupcije“, ocjenjuje Karović.

Sagovornik je kritikovao i odnos Telekoma prema pojedinim medijima, posebno sedmičniku Radar, za koji navodi da se bavi istraživanjem korupcije i velikih državnih afera.

Zbog svega navedenog, Studentski pokret traži smjenu generalnog direktora Telekoma Srbija Vladimira Lučića. Karovićeve optužbe i iznesene finansijske podatke potrebno je, međutim, razlikovati od eventualnih nalaza nadležnih kontrolnih i pravosudnih institucija.

„RTS treba služiti građanima, a ne bilo kojoj vlasti“

Karović je kritikovao i način na koji je RTS izvještavao o studentskim protestima. Prema njegovoj ocjeni, javni servis nije objektivno predstavljao aktivnosti Studentskog pokreta, već je svojim izvještavanjem pokazivao naklonost tadašnjoj vlasti.

Kao primjere naveo je poređenja studenata s pripadnicima Hamasa, korištenje izraza „rulja“ za demonstrante i izvještavanje o navodnim povredama policijskih službenika i sukobima zbog novca. Karović je takve navode odbacio i ocijenio da su doprinijeli negativnom predstavljanju studentskog pokreta.

„Za sve to vrijeme, uporedo s takvim izvještavanjem o Studentskom pokretu, RTS je pokazivao jedan servilan odnos prema režimu. Taj odnos nije bio saradnički, nego saučesnički“, tvrdi Karović.

Zbog nezadovoljstva uređivačkom politikom, Studentski pokret zatražio je ostavke rukovodstva RTS-a i urednika informativnog programa.

Karović, međutim, naglašava da zahtjevi za promjene ne znače želju za preuzimanjem kontrole nad javnim servisom, već insistiranje na profesionalnom novinarstvu, nepristrasnosti i poštovanju zakonskih obaveza.

„Mi računamo, dakle, na one ljude, naravno, kojih u RTS-u ima, koji su profesionalni, pošteni, da će omogućiti da se RTS konačno vrati u svoje zakonske okvire i da služi, dakle, prije svega interesu građana, a ne vlasti, bilo kojoj“, poručuje Karović.

Studenti odbacuju ideju političke kontrole nad javnim servisom

Govoreći o položaju Studentskog pokreta u programu RTS-a nakon parlamentarnih izbora, Karović je ukazao na promjenu u zastupljenosti studentskih predstavnika u informativnim emisijama.

Naveo je da je u jednom izdanju Dnevnika studentskom pokretu posvećeno 12 minuta, što je, prema njegovoj procjeni, više nego tokom prethodnih 45 dana ukupno. Takvu promjenu protumačio je kao pokušaj prilagođavanja novim političkim okolnostima, umjesto dosljednog poštovanja profesionalnih standarda.

Istovremeno je ponovio da studentski pokret ne traži da postavlja vlastito rukovodstvo niti da uspostavi političku kontrolu nad RTS-om.

„Studentski pokret niti želi nametnuti rukovodstvo, niti uspostaviti bilo kakvu kontrolu nad RTS-om, nikakvu vrstu dominacije“, naglašava Karović.

Prema njegovim riječima, cilj je osigurati da javni servis informiše građane blagovremeno, nepristrasno i u skladu sa zakonom, bez obzira na to ko se nalazi na vlasti.

„Da bude, dakle, slobodan, pošten i da blagovremeno i objektivno obavještava građane. To je glavna stvar“, zaključuje Karović.

Njegove izjave otvorile su više pitanja o finansiranju medija, odgovornosti državnih institucija i ulozi javnog servisa u politički osjetljivom periodu nakon izbora. Za sada ostaje da se vidi hoće li nadležne institucije provjeriti iznesene optužbe i hoće li one rezultirati konkretnim postupcima.