Bangladeš se bori s teškom epidemijom malih boginja: Više od 1.100 preminulih, najveći teret podnose djeca

Bangladeš se suočava s jednom od najtežih epidemija malih boginja u posljednjih nekoliko godina, a zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su pad stope vakcinacije, problemi u organizaciji i nedostatak informacija među stanovništvom doprinijeli brzom širenju bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od početka epidemije sredinom marta do 9. oktobra 2026. godine u ovoj zemlji prijavljeno je više od 202.000 sumnjivih slučajeva malih boginja, dok je oko 22.000 slučajeva laboratorijski potvrđeno.

U istom periodu zabilježeno je 1.147 smrtnih slučajeva, a najveći broj žrtava činila su djeca mlađa od pet godina.

Pad vakcinacije otvorio prostor za širenje bolesti

Stručnjaci navode da je ključni problem bio pad obuhvata vakcinacijom ispod nivoa koji je potreban za sprečavanje širenja malih boginja.

Za kontrolu ove izuzetno zarazne bolesti preporučuje se da najmanje 95 posto stanovništva bude vakcinisano. Međutim, podaci pokazuju da je u Bangladešu tokom 2025. godine procenat vakcinisane djece opao, pa je prva doza obuhvatila oko 90 posto djece, dok je druga doza dosegnula oko 86 posto.

Zbog toga je veliki broj djece ostao nezaštićen, posebno u siromašnijim i teško dostupnim područjima.

Porodice ostale bez djece prije dolaska pomoći

Jedan od najteže pogođenih regiona je Silhet na sjeveroistoku Bangladeša. Tamo su mnoge porodice ostale bez pravovremenog pristupa vakcinama i zdravstvenoj pomoći.

Otac dvogodišnjeg dječaka Armana Hosaina izjavio je da zdravstveni radnici nisu stigli u njihovo izolovano selo na vrijeme.

Njegov sin, koji nije bio vakcinisan protiv malih boginja, preminuo je nakon hospitalizacije.

– Došli su tek nakon što sam sahranio sina – rekao je otac dječaka.

Slične tragedije zabilježene su i u drugim dijelovima zemlje, gdje roditelji tvrde da nisu imali dovoljno informacija o dostupnim vakcinama.

Hitna kampanja nije obuhvatila svu djecu

Nakon pojave velikog broja slučajeva, vlasti su pokrenule hitnu kampanju vakcinacije tokom koje je, prema zvaničnim podacima, vakcinisano skoro 20 miliona djece.

Ipak, naknadne analize pokazale su da kampanja nije obuhvatila svu djecu koja su trebala primiti vakcinu.

Razlike u evidencijama pokazale su da su milioni djece možda ostali izvan sistema zaštite, zbog problema sa registrima, nedovoljne pripreme i poteškoća u dolasku do udaljenih zajednica.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da upravo najugroženije grupe – djeca iz siromašnih porodica i udaljenih područja – najčešće ostaju posljednja na listi kada sistem ne funkcioniše kako treba.

Problemi nakon političke krize

Bangladeš je ranije važio za zemlju koja je ostvarila značajan napredak u imunizaciji djece. Međutim, politička kriza tokom 2024. godine dodatno je otežala rad zdravstvenog sistema.

Kašnjenja u nabavci vakcina, prekidi u radu zdravstvenih službi i problemi u organizaciji kampanja doveli su do smanjenja broja vakcinisane djece.

Stručnjaci navode da epidemija u Bangladešu predstavlja upozorenje i za druge zemlje koje bilježe pad povjerenja u vakcinaciju ili probleme u zdravstvenim sistemima.

Novi pokušaj zaustavljanja epidemije

Vlasti Bangladeša pokrenule su novu kampanju koja bi trebala obuhvatiti oko 3,4 miliona djece koja su ostala izvan prethodnih programa vakcinacije.

Cilj je da se dopre do svih zajednica i spriječi dalje širenje bolesti.

Zdravstvene organizacije, međutim, upozoravaju da će dugoročno rješenje zahtijevati bolju evidenciju stanovništva, jačanje zdravstvene mreže i vraćanje redovne imunizacije na nivo koji omogućava zaštitu cijele populacije.

Male boginje su bolest koja se može spriječiti vakcinacijom, ali u sredinama gdje zaštita opadne mogu izazvati ozbiljne posljedice, posebno među malom djecom i osobama oslabljenog imuniteta.