data-nosnippet>
Sladić se oglasio o nadolazećoj zimi: Građanima uputio važnu poruku
Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić osvrnuo se na sve češće medijske objave o tome kakva bi mogla biti predstojeća zima, poručivši da je za ozbiljne i pouzdane procjene još uvijek prerano.
Prema njegovim riječima, iako postoje prvi signali koje meteorolozi prate, oni trenutno nisu dovoljni za donošenje pouzdanih zaključaka o tome kakve vremenske prilike očekuju Balkan i Evropu tokom zime. Naglasio je da će jasnija slika biti moguća tek nakon novih izračuna sezonskih meteoroloških modela.
Zašto je još rano govoriti o zimi?
Sladić ističe da sezonske prognoze ne predstavljaju preciznu vremensku prognozu za određene dane ili sedmice, već ukazuju na moguće trendove i vjerovatnije scenarije.
Drugim riječima, čak i kada budu dostupni novi podaci, oni neće moći sa sigurnošću odgovoriti na pitanja poput toga hoće li zima biti oštra, koliko će biti snijega ili kada bi mogli uslijediti najhladniji periodi.
El Ninjo privlači pažnju, ali nije presudan
Posebna pažnja meteorologa trenutno je usmjerena na razvoj klimatskog fenomena El Ninjo, koji nastaje kao posljedica međudjelovanja okeana i atmosfere u tropskom dijelu Tihog okeana.
Snažnije epizode ovog fenomena mogu utjecati na raspodjelu toplote širom planete, ali njegov utjecaj nije jednak u svim dijelovima svijeta.
Evropsko vrijeme zavisi od mnogo više faktora
Govoreći o Evropi, Sladić naglašava da vremenske prilike na našem kontinentu određuje veliki broj međusobno povezanih atmosferskih procesa.
Među njima su stanje sjevernog Atlantika, raspored atmosferskog pritiska, kretanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija (NAO), kao i stanje stratosferskog polarnog vrtloga.
Zbog toga se, kako ističe, na osnovu samog El Ninja ne može zaključiti kakva će biti zima na Balkanu niti koliko će biti snijega.
Ranije zime nisu pouzdan vodič
Meteorolog je podsjetio da su snažne epizode El Ninja zabilježene tokom zima 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine.
Ipak, upozorava da se svaki takav klimatski događaj razvija na drugačiji način, pa nije moguće očekivati identične posljedice.
Dodatni razlog za oprez predstavlja činjenica da je današnja klima toplija nego prije nekoliko decenija. Promijenjeni klimatski uslovi, drugačiji energetski bilans Zemlje i raspodjela toplote u okeanima znače da se vremenski obrasci iz prošlosti ne mogu jednostavno primijeniti na sadašnje prilike.
Zbog toga statističke veze između El Ninja i evropske zime treba posmatrati isključivo kao jedan od mogućih pokazatelja, a ne kao sigurnu prognozu.
Konkretnije informacije početkom novembra
Kada je riječ o prvim ozbiljnijim procjenama za zimu 2026/2027, Sladić smatra da će biti potrebno sačekati najmanje početak novembra, kada će meteorološki modeli ponuditi pouzdanije podatke.
Najavio je da će se redovnim vremenskim prognozama ponovo posvetiti od narednog ponedjeljka, dok će o izgledima za zimu govoriti tek kada bude dovoljno relevantnih informacija.
„Prije prve dekade novembra teško je očekivati da ćemo moći konkretnije govoriti o zimi. Zbog toga se još neko vrijeme neću oglašavati o tom pitanju.“
Dodao je kako je ova godina specifična zbog kombinacije više klimatskih faktora koji bi mogli imati značajan utjecaj na razvoj vremenskih prilika tokom zime.
„A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila.“
Građanima poručio da budu oprezni s dugoročnim prognozama
Na kraju je naglasio da bi sve dugoročne prognoze koje se ovih dana pojavljuju u javnosti trebalo tumačiti s dozom opreza.
Prema njegovim riječima, još uvijek nema dovoljno pokazatelja koji bi sa sigurnošću potvrdili hoće li predstojeća zima biti hladnija ili toplija od prosjeka, niti može biti pouzdane procjene o količini snijega ili trajanju hladnih perioda.
Dok ne budu objavljeni novi sezonski proračuni i analizirani dodatni atmosferski pokazatelji, sve procjene o zimi treba posmatrati kao moguće scenarije, a ne kao konačne prognoze.
