Nova karta BiH izazvala rasprave: Prijedlozi o preustroju države ponovo otvorili politička pitanja

Nakon novih političkih najava koje se odnose na buduće uređenje Bosne i Hercegovine, u javnosti su ponovo aktuelizirane rasprave o mogućim teritorijalnim promjenama i različitim modelima organizacije države.

Povod za nove polemike bile su objave i karte koje su se pojavile na društvenim mrežama, a koje pojedini korisnici povezuju s idejama o formiranju dodatne federalne jedinice s hrvatskom većinom, kao i s ranijim političkim inicijativama o promjenama ustavnog uređenja BiH.

Dok zagovornici takvih prijedloga ističu potrebu za većom političkom ravnopravnošću konstitutivnih naroda, kritičari upozoravaju da bi teritorijalno organiziranje po etničkom principu moglo dodatno produbiti postojeće podjele u zemlji.

Izborne karte nisu isto što i teritorijalne granice

U javnim raspravama često se porede izborni rezultati, etnička struktura stanovništva i zamišljene teritorijalne jedinice. Međutim, politički analitičari i pravni stručnjaci upozoravaju da izborni rezultati sami po sebi ne predstavljaju osnov za promjenu granica ili teritorijalnog uređenja države.

Jedan od komentara koji je izazvao pažnju ukazuje na razliku između političke podrške koju određena stranka dobije na izborima i pitanja teritorijalnog statusa.

„Po toj logici, svaka stranka koja osvoji općinu dobije pravo na vlastitu državu. Izborni rezultat je mandat za upravljanje, a ne vlasnički list nad teritorijom“, navodi se u jednom od komentara koji se dijeli na društvenim mrežama.

Rasprave o trećoj federalnoj jedinici

U dijelu javnosti ponovo su se pojavile ideje o formiranju treće federalne jedinice, pri čemu se kao argument najčešće navodi pitanje političkog predstavljanja Hrvata u institucijama BiH.

Protivnici takvih prijedloga smatraju da bi takav model mogao dovesti do dodatne teritorijalizacije etničke politike i novih podjela među građanima.

U pojedinim raspravama spominju se različiti gradovi i općine koje bi, prema nekim neformalnim prijedlozima, mogle biti dio takve jedinice. Među njima se navode područja Srednje Bosne, Mostar, Konjic, Jablanica i druga mjesta.

Ipak, svaka eventualna promjena ustavnog uređenja otvorila bi brojna pitanja – od položaja stanovništva i lokalne samouprave do prava građana koji ne pripadaju većinskoj etničkoj grupi na određenom području.

Brčko distrikt ima poseban status

Posebnu pažnju u ovim raspravama privlači i pitanje Brčko distrikta.

Prema važećem uređenju, Brčko distrikt BiH predstavlja posebnu administrativnu jedinicu pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, sa vlastitim institucijama i posebnim statusom utvrđenim konačnom arbitražnom odlukom.

Zbog toga se njegov položaj ne može jednostavno tumačiti kao pripadnost jednom od entiteta.

Politička ravnopravnost ili nova podjela?

U središtu rasprave nalazi se pitanje kako osigurati ravnopravnost svih građana i konstitutivnih naroda u složenom ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Jedni smatraju da su potrebne nove institucionalne promjene kako bi se osigurala puna politička zastupljenost naroda, dok drugi upozoravaju da bi takvi modeli mogli dodatno učvrstiti etničke podjele.

Bosna i Hercegovina već ima složen ustavni okvir, a svaka buduća promjena morala bi se provoditi kroz postojeće pravne procedure i uz poštivanje domaćih i međunarodnih obaveza.

Karte kao politička poruka

Karte koje kruže društvenim mrežama za sada predstavljaju prvenstveno političke poruke i predmet javnih rasprava, a ne zvanične prijedloge usvojenih institucija.

Ipak, njihovo pojavljivanje pokazuje da pitanja izbornog sistema, političke zastupljenosti i budućeg uređenja BiH i dalje izazivaju snažne podjele.

Ostaje otvoreno pitanje hoće li buduće reforme ići u pravcu jačanja institucija i jednakih prava svih građana ili će političke rasprave nastaviti biti usmjerene ka novim teritorijalnim modelima.

Izvor: Slobodna Bosna