Da li se politička konkurencija uplašila rasta Snage naroda? Odluka CIK-a otvorila brojna pitanja

Odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da političkom subjektu Snaga naroda – Ramo Isak ne odobri učešće na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH otvorila je brojna pitanja u političkoj javnosti, posebno imajući u vidu sve češće tvrdnje da ova stranka bilježi značajan rast podrške među biračima.

Iako je CIK svoju odluku obrazložio navodnim problemima sa dijelom prikupljenih potpisa podrške, iz Snage naroda tvrde da je riječ o politički motivisanom potezu kojim se pokušava ograničiti njihov nastup na najvišim nivoima vlasti.

Posebno ukazuju na činjenicu da je stranka predala više od 5.000 potpisa podrške, da je elektronska aplikacija prihvatila kompletnu dokumentaciju te da, prema njihovim tvrdnjama, nisu dobili zakonom predviđenu mogućnost da eventualne nepravilnosti otklone u roku od 48 sati.

Dodatnu sumnju izazvala je činjenica da su informacije o navodno nedovoljnom broju validnih potpisa dospjele u javnost prije nego što je o tome zvanično obaviješten politički subjekt na koji se odluka odnosi.

U političkim krugovima već mjesecima se govori o istraživanjima javnog mnijenja koja Snazi naroda daju znatno bolji rezultat nego što su joj politički protivnici prognozirali nakon osnivanja. Posebno se kao zanimljiv navodi potencijalni rezultat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, gdje bi ova stranka mogla postati faktor u raspodjeli mandata.

Upravo zbog toga pojedini analitičari postavljaju pitanje da li je rast podrške novoj političkoj opciji izazvao nervozu kod etabliranih stranaka koje godinama dominiraju političkom scenom.

Takve sumnje dodatno podgrijava činjenica da je CIK u nekim drugim slučajevima zauzimao znatno fleksibilniji pristup. Javnost se prisjeća rasprave unutar same Komisije kada je član CIK-a Suad Arnautović upozorio da je prijavu SNSD-a potpisalo lice za koje je tvrdio da mu je pravosnažnom presudom prestala funkcija predsjednika političke organizacije. Uprkos tome, kandidatura SNSD-a je ovjerena.

Zbog toga se nameće pitanje da li su kriteriji isti za sve političke subjekte ili pojedine stranke uživaju povlašten tretman, dok se prema drugima primjenjuju znatno strožiji standardi.

Iz Snage naroda poručuju da su spremni podržati svaku istragu o eventualnim falsifikovanim potpisima te zahtijevaju da odgovorni budu procesuirani ukoliko su zaista počinili krivično djelo. Istovremeno traže odgovor na pitanje ko je i na osnovu kojih stručnih nalaza utvrdio da su sporni potpisi zaista falsifikovani.

Konačnu riječ u ovom slučaju neće dati Centralna izborna komisija nego Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine, gdje je najavljena žalba.

Do tada ostaje otvoreno pitanje koje se sve češće može čuti među građanima i političkim posmatračima: da li je riječ o regularnoj primjeni zakona ili o pokušaju da se politička konkurencija zaustavi upravo u trenutku kada počinje predstavljati ozbiljnu prijetnju etabliranim strankama na državnom nivou vlasti?

072.info