Muslimani u Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta, danas, 5. juna, obilježavaju Dan Arefata, jedan od najznačajnijih datuma u islamskom kalendaru.
Dan arefata obilježava se dan uoči Kurban-bajrama, 9. dana mjeseca zul-hidžeta, a odlikuju ga posebne radnje koje se preporučuju za ovaj dan.
Šta je Arefat?
Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara, a boravak na njemu je obaveza svakog hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se sve hadžije 9. dana mjeseca zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Za vrijeme Arefata hadžijama su preporučene određene radnje koje je lijepo raditi: stajati na mjestu na kojem je stajao Allahov Poslanik a.s., u podnožju Džebelu-r-rahmeta (brda milosti), što više učiti Kur’an i veličati Gospodara.
Polslanik Muhamed a.s., održao je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu upravo na Arefatu.
Međutim, ovaj dan nije poseban samo za one koji borave na svetim mjestima.
Značaj Dana Arefata
Dan Arefata je, prema mnogim islamskim učenjacima, najvrijedniji dan u godini i jedan od najboljih dana kod Allaha, općenito, jer je to dan oprosta grijeha i oslobađanje od džehennemske vatre o čemu govori sljedeći hadis: “Nema dana u kojem se više ljudi oslobodi od džehennemske vatre od dana Arefata.”
Ovo je dan kada se Allahova milost spušta na zemlju u najpotpunijem obliku, a dova ima posebnu snagu. Muslimani vjeruju da su vrata oprosta širom otvorena, i da su svi grijesi, za koje se iskreno pokaje, oprostivi.
Preporučene ibadetske radnje
Za one koji nisu na hadžu, islamski učenjaci na ovaj dan preporučuju sljedeće radnje:
Post – Prema vjerodostojnim hadisima, post na Dan Arefata briše grijehe iz prethodne i naredne godine.
Učenje dove – Poseban naglasak stavlja se na lične molitve, traženje oprosta, sabur i zahvalnost.
“Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje što sam rekao ja i poslanici prije mene jeste: „La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu juhji ve jumitu ve huve ‘ala kulli šej’in kadir.“
Sjećanje na smrt i ahiret, kao i činjenje dobrih djela i sadake.
Sarajevski imam Mehidin ef. Bešlić za portal Radiosarajevo.ba govorio je o značaju i važnosti ovog dana.
“Danas je 9. Zulhidždže – Dan Arefata, na ovaj dan sve hadžije koje su pozvane da ispune 5. islamsku dužnost i koji se nalaze na mjestima Mekke i Medine, današnji dan provode na brdu Arefat. Na ovaj dan, svi su u istim bijelim odijelima (ihramima), simbolizirajući Sudnji dan kada ćemo sa sobom nositi dobra, ili ne daj Bože, loša djela”, govori ef. Bešlić.
Ističe da oni danas uče dove, mole Allaha dž.š., da ukabuli njihove ibadete.
Podsjeća na riječi Poslanika a.s. koji je kazao da je hadž ustvari Arefat.
“Dan Arefata je značajan i za one koji nisu na hadžu, tako da ovaj dan trebaju provesti u ibadetu zikra, namaza, posta i doborovoljnih namaza. Lijepo je ovaj dan i postiti jer je Poslanik kazao da post na Dan Arefata briše grijehe ove i naredne godine”, ističe.
Poručuje da je počevši od jutros, od sabah namaza, vadžib da se uče “tekbir i tešrik”.
“On se uči sve do ikindije namaza, četvrtog dana Kurban bajrama. Molim Allaha dž.š., da primi ibadete naših hadžija i nas koji nismo tamo i da nas učvrsti na pravom putu”, zaključuje efendija Mehidin Bešlić.
Jelo Ašure
Dan ašure je karakterističan i po istoimenom slatkom jelu koje se pravi od više vrsta voća, orašastih plodova, žitarica i drugih namirnica. Ovo slatko jelo simbol je zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima i smatra se najstarijim receptom na svijetu.
Ovo jelo od voća, orašastih plodova i žitarica može sadržavati od 7 do 77 namirnica, a običaj je da se podijeli komšijama i rodbini.
Priprema
Najčešće se koriste: koštunjavo voće (bademi, orasi, lješnici), sjemenke suncokreta, tikve, susam, ćurekot, pšenica, ječam, zob, riža; suho voće: ananas, kajsija, šljiva, papaja, mango, kruška, jagoda.
Koristi se i svježe voće i povrće – cvekla, mrkva, kruška, mandarina, jabuka, nar, kivi, ananas, banana, tikva, grožđe, limun, grejp, peršun, dud, ribizle, breskva, malina, kajsija, višnja, jagoda…
Od začina, možete koristiti: šafran, cimet, karanfilčić, čili, korijander, kafu, med, šećer, so, bibier, kakao, rogač, džumbir, vanilin šećer…
Tvrdi sastojci, poput riže i pšenice se prethodno skuhaju posebno, te dodaju u smjesu u kojem se kuhalo koštunjavo i svježe voće i povrće. Ovo posebno jelo kuha se satima, a na kraju se dodaju začini. Voće i slatki sastojci se koriste u najvećoj mjeri, dok se sastojci sa jačim okusima stavljaju u manjim količinama, kako bi se doprinijelo zanimljivosti okusa.
radio sarajevo.ba
