Početna Vijesti Novosti Tačno dva mjeseca od početka krvoprolića: Šta je Rusija postigla i šta...

Tačno dva mjeseca od početka krvoprolića: Šta je Rusija postigla i šta smjera Putin?

Suočena sa sve snažnijim sankcijama Zapada i žestokim ukrajinskim otporom potpomognutim zapadnim oružjem, Rusija i dalje bombardira gradove te je započela novu ofanzivu na istoku

Prije tačno dva mjeseca (24.februara) krenula je invazija Rusije na Ukrajinu. Ruska invazija je ušla u treći mjesec, ali kraj ovom ratu nije ni na vidiku – piše Raport.

U ova duga dva mjeseca ubijeno je hiljade ljudi, a istjerano iz Ukrajine milioni. Gradovi su pretvoreni u ruševine, ali Ukrajina ne odustaje.

Još od samog početka ovu invaziju Rusi nazivaju “specijalna vojna operacija”, dok čitav zapadni svijet jasno kaže da se radi o agresiji na mirnu i neovisnu zemlju te genocidom nepomijmljivim 21.stoljeću.

Podsjetimo se, sve je počelo u zoru 24.februara kada je Vladimir Putin, predsjednik Rusije probudio naciju i svijet.

Naime, on se tog dana u svom obraćanju naveo kako je donio odluku o “provodđenju specijalne vojne operacije”.

Olakšao je na taj način i budućim istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine. Kad budu tražili kako je i otkud sve počelo, odnosno ko je glavni i odgovorni krivac za hiljade ubijenih civila, za mrtvu djecu i silovane majke, bit će im dovoljno pogledati snimku iz Moskve.

Suočena sa sve snažnijim sankcijama Zapada i žestokim ukrajinskim otporom potpomognutim zapadnim oružjem, Rusija i dalje bombardira gradove te je započela novu ofanzivu na istoku.

Tog dana Rusija je napala Ukrajinu iz tri smjera u najvećem napadu na evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Još tog dana zabilježene su hiljade ljudi koji su pobjegli.

S druge strane, jedna od prvih poruka Volodimira Zelenskog bila je: “Rusija je krenula putem zla, ali Ukrajina se brani”.

Osvrnimo se i na pregovore. Održano je nekoliko pregovora međutim dogovora još uvijek nema. Prvi pregovori dviju strana započeli su 28. februara, no bez ikakvih uspjeha jer se Ukrajina, koja je pristala na neutralni status, ne želi odreći ni djelića svoga teritorija.

I nakon velikog broja stradalih civila, Rusija i dalje poriče da cilja civile.

Međutim, Rusiji ne ide sve po planu.

Ruske snage suočile su se s raznim logističkim problemima i otporom Ukrajinaca pa 25. marta, mjesec dana nakon početka invazije, Moskva signalizira da smanjuje svoje ambicije i da će se usredotočiti na teritorij na koji polažu pravo separatisti koje podržava Rusija na istoku Ukrajine, dok ukrajinske snage ponovno zauzimaju gradove u okolici Kijeva.

Svakako ono što je zaprepastilo svijet jesu i dešavanju u Buči. Ukrajina početkom aprilu optužuje Rusiju za ratne zločine nakon što su u oslobođenom kijevskom predgrađu Buči pronađeni masovna grobnica i trupla egzekutiranih osoba. Kremlj poriče odgovornost i tvrdi da su slike trupala montirane, no međunarodni pravni stručnjaci potvrđuju da postoje dokazi o ratnim zločinima.

Ukrajina i njezine saveznice okrivljuju Rusiju za raketni napad 8. aprila na željezničku stanicu u Kramatorsku u kojem su poginule najmanje 52 osobe pokušavajući pobjeći od nadolazeće ruske ofanzive na istoku Ukrajine. Rusija je porekla odgovornost i za taj zločin.

Rusija je 14. aprila doživjela veliki udar – ponos ruske mornarice u Crnom moru, krstarica Moskva, potonula je nakon eksplozije i požara za koje Ukrajina kaže da su uzrokovane njezinim raketnim napadom. Rusija tvrdi da je brod potonuo nakon eksplozije streljiva, a Washington vjeruje da je ratni brod pogođen s dvije ukrajinske rakete.

(Raport, DEPO PORTAL/mr)