Početna Vijesti OTAC MATEJA PERIŠA OTKRIO ZAŠTO JE REKAO MATEJU DA NE IDE U...

OTAC MATEJA PERIŠA OTKRIO ZAŠTO JE REKAO MATEJU DA NE IDE U BEOGRAD: Nenad Periš objelodanio kako je imao loš predosjećaj

Protekla godina prošla je u jednom trenu, u razmišljanju o mome Mateju, u prihvatanju nekih novih spoznaja i o životu koji se u potpunosti promenio i koji ja, i svi mi u porodici, nažalost, moramo prihvatiti onakvim kakav jeste.

Ovim rečima je za Slobodnu Dalmaciju počeo ispovest Nenad Periš, otac Mateja Periša, koji je tragično nastradao u noći 30. na 31. decembar 2021., pre tačno godinu dana kada je sa svojim prijateljima otišao na doček Nove godine u Beograd.

Poslednji put sam sa svojim sinom ručao na Božić 2021. godine i tada smo on, ja i njegove dve sestre odigrali poslednju partiju karata. Ni na kraj pameti mi nije bilo da je to na ovom svetu naš poslednji zajednički ručak. No, eto, tako je očigledno bilo suđeno, zapisano u nekim nama, običnim ljudima, nevidljivim knjigama – veli Nenad Periš.

Tragediju porodice Periš, nestanak Mateja, čije je telo pronađeno 18. maja ove godine u Dunavu, pratila je cela regija i svi su proživljavali njihovu bol i patnju.

Periš govori o bolnom gubitku sina na godišnjicu njegovog nestanka: ’Govorio sam mu da ne ide; imao sam loš predosećaj i dva meseca pre tragedije’.

Nenad Periš govori o bolnom gubitku sina na godišnjicu nestanka:

Ispovest prenosimo integralno

– To je istina i zahvaljujem svim ljudima dobre volje koji su cijelo vrijeme moga boravka u Beogradu bili uz mene, znanim i neznanima koji su mi dali svoju emociju i koji su suosjećali sa mnom i mojom obitelji. Pitate me jesam li se protivio Matejevu odlasku u Beograd? Jesam. A reći ću vam iz kojih razloga. Razgovor oko odlaska o Beograd vodili smo Matej i ja više od dva mjeseca. Bio sam protiv toga da ide u Beograd, i to iz jednostavnog razloga jer sam u sebi imao neki loš predosjećaj. Također su mu i sestre govorile da ne ide u Beograd, ali on je htio ići sa svojim prijateljima. Govorio sam mu kako je Beograd odličan grad za provod, da je velik, da se čovjek može zabaviti na puno mjesta, ali sam mu isto tako govorio i da je daleko. Želio sam da ide, ako već mora nekamo ići na doček, negdje bliže, ne tako daleko. No u svojim nagovaranjima nisam uspio, a da sam uspio, nikada ne bismo doznali što smo izbjegli – kazuje Periš.

Otac i sin su se poslednji put čuli 30. decembra 2021.

– Zvao me s granice Hrvatske i Srbije. Nazvao me je zbog COVID testa, za koji sam mu rekao da je negativan. Nakon toga smo komunicirali porukama, preko WattsAppa. Bio sam zadovoljan što mi je sin dobro i što je sa svojim prijateljima, iako je u meni, u mojoj nutrini, bilo malo straha – govori Periš.

Kraj do tada poznatog života za Nenada Periša i njegovu porodici došao je 31. decembra, oko 13 sati.

– Bio sam s obitelji u Barseloni, baš smo bili u taksiju, kada sam doznao da mi je sin nestao u Beogradu. To smo doznali od Matejeva prijatelja koji je s njime bio u Beogradu. Kako on nije znao naše brojeve mobitela, tu strašnu vijest doznali smo preko Instagrama moje kćeri. Odmah sam našao prvi slobodni let iz Barcelone i u Beogradu sam bio 2. januara 2022. godine, gdje sam ostao gotovo dva i po mjeseca tražeći odgovore vezane uz moga Mateja – kazuje Periš.

Gubitak djeteta, u ovom slučaju sina, nešto je najgore što roditelj može doživjeti, proživjeti i preživjeti.

– Ta nova životna situacija promijenila je sve u mome i životu moje obitelji. Prvenstveno sam morao spoznati sebe, morao sam ponovno sam sebe upoznati i susresti se s novom istinom, shvatiti je i prihvatiti je koliko god ona teška bila. Hvala Bogu koji mi daje snagu da prihvatim stvarnost onakvu kakva jest i da mi daje snage kako bih dalje mogao nastaviti živjeti, s mojim Matejem, jer on je u svakom trenutku, u svakom mom udisaju, sa mnom i zaista vjerujem da njegov odlazak s ovog svijeta nije konačan kraj. Vjerujem da ćemo se on i ja ponovno sresti, sastati, biti zajedno, jer na život ne možemo staviti točku. Na život možemo staviti samo tri točke – govori Nenad Periš.

NOSIM SVOJ KRST

Vjeru u Boga Periš ističe kao nešto što ga je održalo na životu, kao nešto što mu je dalo snage da prebrodi najteže trenutke svoga života.

– To što se, nažalost, dogodilo, dogodilo se, i ja, odnosno mi, tu stvarnost moramo prihvatiti ma kakva god ona bila. Kao čovjeku, takvu stvarnost je nemoguće prihvatiti, ali kao vjernik ja je moram prihvatiti. Ja svjedočim onome što se dogodilo, a dogodilo se to da je Matej morao otići s ovog svijeta na jedan jako težak i traumatičan način. Sam u rijeci, i to je ono najteže za prihvatiti, da mu nitko u tom trenutku nije mogao pomoći. Imam nadu u istinu, a to je vjera u ljubav, u vječnost, i siguran sam da ćemo se moj sin i ja ponovno susresti, ponovno naći i ponovno odigrati partiju karata – kazuje Periš.

– Svi mi imamo iskušenja u životu. Svi imamo uspone i padove. Tako i ja proživljavam iz dana u dan ovu tešku situaciju. Padnem pa se pridignem i moram nastaviti dalje hodati. Hodati, u cipelama, tijesnim i neudobnim cipelama ovog života, i moram tako nastaviti dalje. I moj sin bi želio da nastavim dalje, nikako da padnem. Moj Bog mi je dao moj križ i ja taj križ moram nositi. Taj križ mi kao čovjeku može biti težak, ali kao vjerniku mi ne smije biti težak. Noseći svoj križ svjedočit ću istini i tu ću istinu ponijeti u ponovni susret s mojim Matejem – na kraju će Nenad Periš.

PODRŠKA SA SVIH STRANA

‘Hvala svim dobrim ljudima!‘

Za ovaj Božić primio sam bezbroj telefonskih poziva i poruka, od meni znanih i neznanih ljudi iz cijele regije, odnosno bivše Jugoslavije. Javljaju se ljudi iz Beograda, Sarajeva, Zagreba, čitave Hrvatske i šalju mi poruke podrške, daju mi svoju ljubav, svoje emocije i znam da to rade iskreno iz dubine svoga srca. Svima njima hvala, a veliko hvala i Ivici Puljku, splitskom gradonačelniku, Blaženku Bobanu, županu Splitsko-dalmatinske županije, Andreju Plenkoviću, premijeru RH, kao i svim svećenicima, pogotovo onima iz Beograda, koji su mi bili od nemjerljive pomoći dok sam bio u Beogradu. Hvala crkvenim velikodostojnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njihovu patrijarhu koji su mi poslali poruke podrške. Hvala im na molitvama i osjećam jedno zajedništvo, da smo skupa u molitvi i da svi zajedno svjedočimo Njegovu ljubav.

Puno hvala mojim kolegama, ravnateljici doc. dr. sc. Željki Karin i svim zaposlenicima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ) koji su mi dali emocije, ljubav u najtežim trenucima moga života. Hvala hrvatskoj i srpskoj policiji, hvala mojim vaterpolistima, posebno izborniku Ivici Tucku, Vaterpolskom savezu, izborniku nogometne reprezentacije Zlatku Daliću, ma svim ljudima dobre volje koji su bili uz mene i moju obitelj u najtežim trenucima naših života –iskreno će Nenad Periš.

Danas će za Mateja će u crkvi svetog Frane na Rivi, u 12 sati, za porodicu i prijatelje biti održana misa zadušnica i tako će biti zauvek – kaže Nenad Periš.

(Kurir.rs / Slobodna Dalmacija)