BOSNA JE BOGATIJA OD KALIFORNIJE! Problem je što mi to još ne znamo!

By: Eldvin Ljajić
prije 8 mjeseci
0
  Dino Zvizdić

Ono što postoji kod nas, nema nigdje drugo...

Bosanskohercegovački narod je jedan poseban narod i drugačiji smo po tome što sve ono naopako, iskrivljeno, pogrešno mi ćemo uzeti kao neki mogli bismo reći fazon, furku,foru. 

Odavno je već u praksi izgubilo smisao: Hoćemo li piti kafu? Umjesto toga svi mi koristimo: "Cvrka li se?"; "Haj'mo bacit' krug"; "Jesi li je zasula?", "Pristavi"; "Prelazi ulicu - provrila je" i mnogi drugi nazivi. Ali to je obični poziv za kafu.

Mi imamo i vlastite zakone/parodije, tako bosanski zakon gravitacije glasi: "Svako t'jelo bačeno u zrak ne može da omane patos, pa da mu jeb*š mater." 
Nikada nećemo reći za nekoga kako on nema talenat za muziku, mi to kažemo ovako: Slušaj matere ti, k'o da mu je slon stao na uho!

Kada se reklamiramo tu nema kraja. Platit ćemo zadnju marku, skršiti zadnji limit na kartici samo da pratimo svjetske brendove, nevažno da li imamo 3 marke u novčaniku da platimo običnu kafu. 
U prilog ovoj priči ide upravo ovakav oglas: "Momak, 25 godina, 193 cm, dobro situiran, ima stan u Sarajevu, kuću na moru, vikendicu na Vlašiću, dobar auto. Ne tražim ništa - samo se hvalim!"

Poslovice su nam posebna jačina. Kada bi neko sabirao ne bi uspio sve smjestiti u jednu knjigu: "Čovjek da ne umre, crko bi"; "Daj ba, ohani malo, čovječe"; Bolje ptica na grani, nego krampa u ruci"; "Volim plavo, pa makar mi koverta sa suda došla"; "Volim crno, pa makar mi hodža šalu proučio na uho".
U Bosni značenja imena ljudi također nose uz sebe parodiju i niko se ne ljuti kada šala se na njegov račun stavi: "Kako se zove Bosanka kojoj je sve jasno? - Jasna"; "Kako se zove Bosanka koja radi u računovodstvu? - Sabira"; "Kako se zove Bosanac koji ne puši? - Nedim"; "Kako se zove Bosanka koja radi na DIF-u? - Sadifa"; "Kako se zove Bosanka koja traži nanu? - Dženana" i mnoge druge.

Pored svega ovoga Bosanci su narod koji će foru napraviti od najobičnijih imenica koje koristimo u jeziku čisto da im doda bosanskih elemenata: tako je ananas - mašala šišarka; picerija - mindžin han; veterinar - hajvan hećim; dok pokretne stepenice zovemo - samopičeći basamaci.

Jezik je bogat po onome što ima u sebi. Ali neke naše originalne stvari druge kulture ne bi shvatile ni uz dobre prevoditelje. Tako imamo: "Jedva čekam da saznam šta čekam"; "Baška džin, baška šejtan; "Čuvaš guju u njedrima"; "Da je pao,valjda bi ispao"; "Ko umije njemu dvije", "Ne jede pitu ko ima, nego ko je naučio", "Nema dlake na jeziku"; Ne može se Bogu premolit i paradajz presolit"; "Poklonu se ne gleda u zube"; "Prodaje muda za bubrege".

Nije Bijelo dugme uzalud pjevalo: "Ovdje kome ne porastu zubi - e, kukala mu mati". No kad smo već kod pjesmica bosanska djeca ne trebaju porasti i pogledati Crvenkapicu da bi shvatila kako je vuk zla životinja. Još u kolijevci se dijete uči: "Cucu mili na konju, vuk ti majku zakolju, u 'šenici u polju, nemoj vuče za Boga, majka mi je draga, sisu mi je dala, opet će mi sisu dati ha počnemo spavati".
Čitali ste 126. kolumnu.

Autor: Edin Dino Zvizdić





Eldvin Ljajić

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala senzacija.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal senzacija.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara senzacija.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Ostavite komentar

Kreiraj račun



Prijavi se